Portparol za nacionalnu bezbjednost SAD Džon Kirbi rekao je novinarima da je predsjednik Džo Bajden razgovarao s liderima ključnih saveznika kako bi razmotrili situaciju i rekao da Vašington ozbiljno shvata izvještaje da bi Iran uskoro mogao da napadne Izrael kao odmazdu za ubistvo Ismaila Hanija, političkog lidera Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.

Iran krivi Izrael za ubistvo Hanijea i obećao je osvetu, što je izazvalo strah od šireg rata na Bliskom istoku.

"Moramo da budemo spremni za ono što bi moglo da bude značajan skup napada, zbog čega smo, opet, povećali kapacitete naših snaga u regionu čak i u posljednjih nekoliko dana", rekao je Kirbi.

"Imamo značajne snage u regionu. Promijenili smo nešto u toj poziciji u posljednjih nekoliko dana. Predsjednik je uvjeren da imamo na raspolaganju mogućnosti da pomognemo u odbrani Izraela", dodao je Kirbi.

Pentagon je pojačao svoje snage na Bliskom istoku u jeku porasta tenzija dok je Vašington ponovio podršku svom dugogodišnjem savezniku Izraelu.

U zajedničkoj izjavi kasnije s Francuskom, Italijom, Njemačkom i Velikom Britanijom, Bijela kuća je navela: "Izrazili smo našu podršku odbrani Izraela od iranske agresije i napada terorističkih grupa koje podržava Iran".

"Pozvali smo Iran da odustane od stalnih prijetnji vojnim napadom na Izrael i razgovarali smo o ozbiljnim posljedicama po regionalnu bezbjednost ako dođe do takvog napada", dodaje se u saopštenju.

Njemački kancelar Olaf Šolc i britanski premijer Kir Starmer u odvojenim telefonskim razgovorima pozvali su iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana da izbjegne eskalaciju vojnih tenzija u regionu, saopštile su njihove kancelarije. Vašington nema diplomatske odnose s Teheranom.

Pezeškijan je poslije razgovora sa Šolcom, kako je prenijela zvanična iranska novinske agencije IRNA, rekao da, Iran "iako pozdravlja proširenje interakcija sa svim zemljama i naglašava potrebu za rješavanjem problema kroz pregovore, neće popustiti pod pritiskom, sankcijama, maltretiranjem i agresijom".

"Umjesto toga", dodao je on, "smatra da ima pravo da odgovori agresorima na osnovu međunarodnih pravila".

U zajedničkom saopštenju zapadnih zemalja se takođe navodi da je izražena "puna podrška tekućim naporima za deeskalaciju tenzija i postizanje sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi".

Takođe je izražena podrška zajedničkom pozivu Bajdena, egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija i katarskog šeika Amira Tamima bin Hamada al-Tanija da se "pregovori kasnije ove nedjelje obnove sa ciljem da se sporazum zaključi što je prije moguće" i naglašeno da "nema više vremena za gubljenje".

"Sve strane moraju da ispune svoje obaveze. Osim toga, potrebna je nesmetana dostava i distribucija pomoći (u Pojasu Gaze)", navodi se u saopštenju.

U izraelskoj vazdušnoj i kopnenoj ofanzivi u Pojasu Gaze, prema zdravstvenim zvaničnicima Hamasa, ubijeno je više od 38.900 ljudi.

Izrael je pokrenuo akciju nakon što su ekstremisti Hamasa 7. oktobra upali na jug Izraela i, prema izraelskim podacima, ubili oko 1.200 ljudi i uzeli više od 250 ljudi za taoce.