Balkanski region je posljednjih godina teško pogođen odlaskom mlađe generacije. Prema podacima njemačke Savezne centrale za političko obrazovanje, gotovo svaki treći stanovnik Sjeverne Makedonije sada živi u inostranstvu. Još gora situacija je u Albaniji i Bosni i Hercegovini, gdje udio iseljenika u ukupnoj populaciji iznosi oko 42, odnosno 50 posto.

Savezna centrala skreće pažnju na činjenicu da iseljenici značajno doprinose izdržavanju svojih porodica u domovini. "U svim zemljama zapadnog Balkana, s izuzetkom Sjeverne Makedonije, doznake čine oko deset posto u odnosu na BDP."

Ipak, Sofija Todorović iz Beograda je uvjerena: "Nedostaju nam ti pametni ljudi. Bez tih otvorenih, talentovanih, kreativnih, marljivih i ka EU orijentisanih ljudi, i budućnost dotičnih zemalja je dovedena u pitanje." Todorović je direktorka Inicijative mladih za ljudska prava. Mreža, sa kancelarijama u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini, povezuje mlade ljude preko nacionalnih i etničkih granica.

Sofija Todorović

Ekonoski razlozi kao pokretač, ali ne i jedini razlog

"Vlada bi trebalo da manje gradi zgrade, a više ulaže u umove", kaže taksista u glavnom gradu Kosova, Prištini. Nema više od 30 godina, kao i otprilike polovina njegovih sunarodnjaka; čak je svaki treći Kosovar mlađi od 18 godina. Istovremeno, u zemlji koja je 2008. proglasila nezavisnost, stopa nezaposlenosti mladih je 19 posto. Sve više mladih Kosovara se pita: Zašto raditi za mjesečnu platu od nešto više od 500 eura kada se u Beču, Berlinu ili Bazelu može zaraditi četiri puta više? Ponuda kurseva njemačkog jezika u Prištini ne nedostaje.

Sofija Todorović prepoznaje taj problem, ipak smatra da ekonomski napredak sam po sebi neće riješiti problem odlaska – i skreće pažnju na problem koji se često zanemaruje na Zapadu: "Najveći izazov za mlade ljude u regionu je nesigurnost. Ona proizlazi iz nedostatka povjerenja u institucije i nedostatka vladavine prava u zemljama. To ih zabrinjava."

Politička nestabilnost i nesigurnost

Zaista, politička situacija na Balkanu je nesigurna i 30 godina nakon ratova u Jugoslaviji. Srbija se spori s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Hrvatskom, Hrvatska sa Crnom Gorom, a i između Sjeverne Makedonije, Albanije i Grčke su se tenzije nedavno pojačale. Radi se o nacionalizmu, suočavanju s prošlošću i pravima političkih manjina. Problemi su stari, prijetnje aktuelne.

"Mladi ljudi ne žele da žive u zemlji u kojoj se svakodnevno izvještava o mogućem izbijanju rata. Ne žele da žive u zemlji u kojoj je klima prožeta glasinama da svi rade protiv nas i da neprestano moramo da se branimo", kaže Todorović.

Njena domovina Srbija zaslužuje posebno poglavlje. Tu se uz sveprisutan nacionalizam dodaje i autoritarna vlast predsjednika Aleksandra Vučića. On ima velik uticaj na pravosuđe, medije i Srpsku pravoslavnu crkvu. Vučić takođe koristi nejasne etničke odnose na Balkanu. Todorović optužuje vlasti da za političke svrhe iskorišćavaju "traume koje još uvijek vladaju u regionu".

Šta učiniti kako bi mladi iz jugoistočne Evrope ostali i svojom mladalačkom energijom pomogli izgradnji svoje zemlje? Potrebno je više vladavine prava i manje nacionalizma, smatra Todorović. Njena inicijativa se stoga fokusira na političko obrazovanje, nudeći alternativan pogled na situaciju:

"Pokazujemo da je mir u regionu moguć, da možemo sarađivati s vršnjacima iz drugih zemalja. I da iskustva iz prošlosti ne moramo koristiti kao oružje protiv naših susjeda, već ih možemo pretvoriti u instrumente mira."

Izvor:RTCG