To je rekao član radne grupe i potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković.

Ponuđeno zakonsko rješenje trebalo bi uskoro da bude na javnoj raspravi.

U izmjenama zakona, dodaje Drašković, navedeno je da je u ustanovi zabranjen svaki oblik nasilja i zlostavljanja od strane djeteta, odnosno učenika ili njegovog roditelja ili drugog lica nad djetetom, odnosno učenikom, nastavnikom i drugim zaposlenim u ustanovi.

Protiv lica koja vrše nasilje i zlostavljanje iz stava 1 ovog člana pokreće se prekršajni, odnosno krivični postupak, u skladu sa zakonom.

Sadržaj i način sprovođenja preventivnih aktivnosti, uslove i način procjene rizika, zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja propisuje Ministarstvo.

“Ono što je jako bitno jeste da se u zalaganju za eliminisanje bilo koje vrste nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama prvi put prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici, doživljavaju od strane pojedinih učenika ili roditelja”, kaže Drašković.

Roditelji plaćaju materijalnu štetu

Nacrtom se, dodaje on, pokušava doći i do veće odgovornosti roditelja za ispunjavanje obaveza njihove djece.

“Roditelji su ovim prijedlogom dužni da redovno prate rad svoje djece, da snose troškove za pričinjenu materijalnu štetu uzrokovanu od strane njihovog djeteta. Ustanova je dužna da obavijesti Ministarstvo i nadležne institucije u slučaju zanemarivanja praćenja obaveza djece od strane roditelja”, naveo je Drašković.

Jedna od izmjena tiče se i propisivanje preciznih kriterijuma za zapošljavanje nastavnika, što je, takođe, jedan od zahtjeva Sindikata. Drašković kaže da se zakonom uvode, a kriterijume za zapošljavanje će propisati Ministarstvo prosvjete.

Uvažen je i njihov prijedlog da se izjednače u ostvarivanju prava svi nastavnici koji provedu 35 godina u nastavi.

“Kao član radne grupe za izmjenu i dopunu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, u ime Sindikata prosvjete Crne Gore, mogu istaći umjereno zadovoljstvo onim što je usaglašeno kao Nacrt prijedloga, uz određenu izmjenu koja je dogovorena, ali se još nije našla u samom tekstu. Radna grupa je imala više sastanaka tokom ljeta. Kako sam jedini član radne grupe koji je trenutno u nastavi očekujem tokom javne rasprave, koja će uskoro uslijediti, angažovanje zaposlenih u obrazovanju, koji će svojim prijedlozima i sugestijama doprinijeti da zakon nakon izmjena bude što kvalitetniji”, rekao je on.

Uvjeren je da ponuđenim izmjenama treba da se postigne poboljšanje kvaliteta obrazovanja, bolje planiranje i kvalitetnija evaluacija postignutog, kao i adekvatna odgovornost svih koji su dio obrazovnog sistema.

“Za neke naše prijedloge, za koje nijesmo imali saglasnost na radnoj grupi, očekujemo da tokom javne rasprave, uz dodatna obrazloženja i prijedloge, dođemo do najkvalitetnijih rješenja”, istakao je on.

Sindikat prosvjete je i ranije tražio da ove izmjene budu početak sistemskih promjena, da taj proces bude otvoren, kako bi sve uočene manjkavosti na vrijeme uklanjali, a kvalitetne prijedloge ugrađivali, ne samo u ovaj, već i ostale zakone iz oblasti obrazovanja i vaspitanja.

Ove godine smo pisali o slučaju u kom je jedan učenik tokom časa fizički nasrnuo na nastavnika u jednoj podgoričkoj školi. Taj incident su učenici snimili i kasnije dijelili na društvenim mrežama. Stručna javnost učestalo je poručivala da ih brine ophođenje đaka, ali i roditelja prema nastavnom kadru i da je to dugogodišnji problem koji se ne rješava.

“Sindikat prosvjete je prošle godine uradio istraživanje prema kome je jedna četvrtina prosvjetnih radnika kazala da je iskusila neki oblik nasilja, verbalnog ili fizičkog, od strane učenika, roditelja. Tada se komentarisalo da su ti podaci poražavajući, a da je epilog skoro svakog tog nasilja da se slučaj”, zataška.

Roditelji prijete i traže veću ocjenu

Anketirano je 1.300 zaposlenih, među kojima su nastavnici, vaspitači i nenastavno osoblje. Istraživanje je urađeno tokom školske 2022/23. godine. Došli su do saznanja da profesori rijetko govore o nasilju u školi, trpe da bi zaštitili reputaciju ustanove, ali ne nailaze ni na razumijevanje uprave.

Podaci su pokazali da pritisak da se povećaju ocjene dolazi od roditelja, djece.

Prema istraživanju, nastavni kadar osjeća najveći pritisak od roditelja koji traže da se povećaju ocjene, u 42 odsto. Takvi primjeri su najviše zabilježeni u gimnazijama.

Jedna nastavnica je u istraživanju prokomentarisala da je zvala jedna majka nakon ispitivanja njenog djeteta i zaprijetila da će joj biti oduzeta licenca za rad, jer joj dijete nije dobilo peticu.

Đaci od profesora najčešće neprimjereno zahtijevaju da im se poveća ocjena. Ismijavaju ih, nazivaju ih pogrdnim imenima, viču na njih, podstiču druge učenike protiv njih…

Jednu profesoricu je učenik gađao olovkom prilikom izrade testa, jer mu je oduzela telefon koji je koristio za prepisivanje.

“Učenik me je na ulici gurnuo u jarak”, navela je druga nastavnica u istraživanju.

Napad da bude krivično djelo

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nedavno je iniciralo da se napad na prosvjetne radnike tretira kao krivično djelo.

Vlada je usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju djelatnost obrazovanja i vaspitanja kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore. Izvršna vlast se pozvala na istraživanja koja kažu da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog, a vjeruju da si stroža regulativa uticala i na prevenciju i odvraćanje potencijalnih počinilaca od napada.

“Ovo je prvi korak ka vraćanju dostojanstva profesorskoj profesiji. Počinje proces vraćanja prosvjetnog radnika u status koji je nekada uživao u društvu”, saopštila je tada ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Izvor: Pobjeda