Drugi tender
Nakon prvog i, ujedno, neuspjelog, Monstat je 7. avgusta raspisao drugi tender za ponuđača koji će uraditi reviziju koda softvera koji će građani koristiti za kontrolu podataka koje su dali prilkom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova sprovedenog od 3. do 28. decembra 2023. godine. Novi poziv, vrijedan 24.793,39 eura bez poreza na dodatu vrijednost (30.000 eura sa PDV-om), bio je namijenjen isključivo IT kompanijama koje rade u Evropskoj uniji.

- Privredni subjekat treba da posjeduje iskustvo na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju istih ili sličnih poslova iz oblasti predmeta nabavke u zemlji članici EU i po zakonodavstvu i pravilima EU, što se dokazuje sa najmanje pet potvrda izdatih neposredno od investitora, odnosno korisnika o pruženim uslugama, tokom prethodnih godina, ali ne duže od pet godina - navedeno je u tenderskom pozivu.

Revizija mora biti završena najviše deset dana od puštanja u rad osnovnog softvera za kontrolu popisnih podataka. S druge strane, država će platiti usluge do 30 dana nakon što izabrani revizor koda dostavi izvještaj o kontroli.

- Rok za dostavljanje ponuda bio je 15. avgust ove godine. Nakon sprovedenog postupka ocjene i vrednovanja tri pristigle ponude, dvije su bile neispravne zbog nepotpune dokumentacije, a jedna je zadovoljila uslove zahtijevane tenderom. Nakon isteka zakonom definisanog roka za monitoring 27. avgusta - i u slučaju da ne bude dodatnih zahtjeva - pristupiće se potpisivanju ugovora sa izabranim ponuđačem, koji će raditi reviziju koda softvera – rečeno je Pobjedi iz Monstata.

Jedna ispravna ponuda
Prema podacima CEJN-a, na drugi tender namijenjen kompanijama iz EU za reviziju softvera kojim će se provjeravati podaci o etničko-kulturološkim karakteristikama, stigle su tri ponude. Dostavile su ih „Secnora Ou“, „Gauss“ i „Verox“.

Prema objavljenoj dokumentaciji sa tendera, firma „Gauss“, koju zastupaju Krešimir Reith, Mario Hrabar i Ivan Barišić, dostavila je neispravnu ponudu jer zaglavlje i pečati nijesu pripadali istoj kompaniji, već se pojavljivao i „Celero Cloud“.

Ni firma „Vertox“ – koja je dostavila zajedničku ponudu sa kompanijom „ViziBit“ i podugovračem „Syshead“ – nije ispunila uslove iz tendera, jer za vlasnika podugovaračke kompanije Denisa Dokleja nije dostavljena potvrda o nepostojanju sukoba interesa.

U slučaju da do utorka u ponoć ovaj tender bez promjena završi proceduru, kontrolu softvera radiće „Secnora Ou“ iz Estonije. Ova kompanija, sa sjedištem u Haslavi, u čijem je upravnom odboru Marily Jahhu – Raveendradasan, dok je za softversko rješenje odgovoran Rajvarnan Raveendradasan. Kompanija je takođe dostavila potvrde da je već uspješno radila na projektima u Sloveniji, Njemačkoj i Hrvatskoj. „Secnora Ou“ je dala cijenu od 23.999 eura bez PDV-a (29.038,79 eura sa PDV-om), koja je neznatno manja od one naksimalne navedene u javnom pozivu.

Osnovni softver
Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Oni su izabrani na četvrtom tenderu kao jedina kompanija koja je dostavila kompletnu traženu dokumentaciju. Za svoj rad biće im isplaćena finansijska nadoknada od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om). Softverom će se kontrolisati pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.

- Softver za kontrolu unešenih podataka popisa stanovništva je završen i isporučen u zakonski definisanom roku, koji je bio 16. avgusta ove godine – potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za statistiku.

Iz kompanije ,,Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.

- Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Onoga trenutka kada dođemo do proizvoda, nakon svih kontrola i izvršenih izmjena, softver i neophodno okruženje će se instalirati na serveru u Upravi za statistiku. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike - pojasnili su ranije iz kompanije koja će raditi na softveru za kontrolu dijela popisnih podataka.

Na pitanje može li doći do greške u prikazivanju podataka, iz kompanije „Codepixel“ ističu da su i unošenje podataka u bazu i njihova vjerodostojnost isključiva obaveza Monstata, te da ta uprava jedina nosi odgovornost za sve (eventualne) greške u prikazivanju popisnih podataka.

- Kompanija nema nikakve veze sa zvaničnim podacima. Pristup njima ima isključivo Uprava za statistiku, pa kompanija ne može odgovarati za pogrešno unesene podatke - zaključuju sagovornici Pobjede.

Objavljivanje podataka
Prvi, ujedno preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023 objavljeni su 25. januara ove godine.

Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa. Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.

- Praksa dosadašnjih popisa bila je da se prvo objave podaci o broju stanovnika i njihovim etničko-kulturološkim karakteristikama, zbog velike zainteresovanosti od strane šire javnosti. Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: pol i starost lica, bračno stanje, državljanstvo, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama – kazali su ranije Pobjedi iz Monstata.

S obzirom na to da su preliminarni rezultati popisa već poznati – a to su oni o broju stanovnika, domaćinstava, stanova i naselja - Zakon o popisu nalaže da svi naredni podaci budu objavljeni kao konačni. Tako objavljivanje svih rezultata, u konačnom, zavisi od termina kada će softver za kontrolu pojedinih podataka početi da se koristi, te koliko dugo će građani moći da provjeravaju svoje podatke. Istina, to može potrajati jer su smjernice Evropske statističke agencije – Eurostata da se cijeli proces okonča 27 mjeseci od kraja godine u kojoj je popis sproveden. U slučaju Crne Gore, to bi bio kraj marta 2026. godine.

Zakoni konačno izmijenjeni
Javno objavljivanje podataka prikupljenih na popisu stanovništva, domaćinstava i stanova dugo je bilo pod znakom pitanja. Problem su predstavljala neusklađena zakonska rješenja, zbog kojih Uprava za statistiku nije imala odobren pristup bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova pa, samim tim, nije mogla da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana. Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena.

Posljednjeg radnog dana redovnog proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, 31. jula, poslanici su konačno odobrili izmjenu sedam zakona direktno vezanih za podatke prikupljene tokom popisa prošle godine. Promjene su se našle na dnevnom redu u posljednjem trenutku, na prijedlog opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Kako je naveo predsjedavajući parlamenta Andrija Mandić, o izmjenama se glasalo „u skladu sa dogovorom koji je postignut na relaciji premijer (Milojko Spajić) – opozicija“. Promjene su usvojene uz potpunu saglasnost svih prisutnih poslanica i poslanika, a sa po jednim amandmanom koji je predložio Zakonodavni odbor. Takođe, promjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pratio je amandman Odbora za ljudska prava, a o zdravstvenoj zaštiti amandman Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Tek će se odlučivati koliko dugo će se kontrolisati podaci
U slučaju da izbor ponuđača bude potvrđen 28. avgusta i sa njim, potom, potpisan ugovor, softver za kontrolu koda trebalo bi da bude isporučen Monstatu do 7. septembra.

- Nakon završenih svih aktivnosti vezanih za zahtijevanu tendersku proceduru, kao i sprovođenje same aktivnosti revizije koda, softver će postati funkcionalan za provjeru podataka od strane građana o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova – naveli su za Pobjedu.

Ipak, nijesu bliže precizirali kada bi građani mogli početi kontrolu podataka prikupljenih tokom popisa krajem prošle godine.

Kada je riječ o definisanju koliko dugo će softver biti na raspolaganju – od čega zavisi i konačni termin objavljivanja rezultata popisa – iz Monstata su naveli da oni odlučuju o rokovima, te da će javnost biti blagovremeno obaviještena.