Ispostaviće se da je nesrećna žena 1. avgusta prijavila prijetnje koje je dobila od bivšeg supruga, koje su okarakterisane kao prekršaj, nakon čega je Boškoviću izrečena mjera zabrane prilaska bivšoj supruzi, koju je on kobnog dana prekršio.

Sistem je, očigledno, ponovo zakazao i država je postala saučenik u još jednom femicidu. Još su bolno svježa sjećanja na Zimritu Nerdu (27) iz Bara, koju je nevjenčani suprug Dalibor Nikolić prije dvije godine trudnu brutalno pretukao, nakon čega je preminula od dobijenih batina. I ona je godinama trpjela i prijavljivala nasilje. Nažalost, nije joj bilo pomoći. Pomoć nadležnih institucija zakasnila je i u slučaju Šejle Bakija (19) iz Tuzi, koju je na kućnom pragu izrešetao bivši nevjenčani suprug Ilir Đokaj. On je nedavno osuđen na maksimalnu kaznu zatvora, ali to, iako jeste određena satisfakcija, porodici Bakija neće vratiti njihovu Šejlu.

U užem smislu, pod pojmom femicid podrazumijevaju se ubistva kod kojih je glavni motiv mržnja prema ženama ili nastojanje da se terorom dovedu ili zadrže u podređenom položaju u odnosu na muškarce u patrijarhalnim društvima.

U odgovoru na pitanje "Dana" o registrovanim slučajevima femicida u poslednje tri godine, iz Uprave policije su podsjetili da Krivičnim zakonikom Crne Gore femicid nije propisan kao krivično djelo, pa se lišenje života lica ženskog pola kvalifikuje krivičnim djelima ubistvo i teško ubistvo.

– U periodu od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine evidentirano je pet ubistava na štetu osoba ženskog pola. U 2021. godini evidentirana su dva ubistva gdje su lišene života osobe ženskog pola, i to u Petnjici i Podgorici. U jednom slučaju radi se o supružnicima, a u drugom o bivšim emotivnim partnerima. U 2022. godini evidentirana su takođe dva ubistva gdje su lišene života osobe ženskog pola, i to u Baru i Herceg Novom. U jednom slučaju radi se o supružnicima, a u drugom o bivšim supružnicima. U 2023. godini evidentirano je jedno ubistvo gdje je života lišena osoba ženskog pola, i to u Podgorici. Izvršilac i žrtva su bili poznanici, dakle nisu bili u bilo kojoj vrsti emotivne ili rodbinske veze – saopštili su iz Uprave policije.

Od početka ove godine evidentirana su tri ubistva gdje su žrtve osobe ženskog pola, i to dva u Podgorici i jedno u Kotoru.

– Kada je u pitanju odnos žrtve i izvršioca, riječ je o supružnicima, bivšim supružnicima, a u jednom slučaju i žrtva i izvršilac su osobe ženskog pola, gdje je kćerka lišila života majku – kazali su iz UP.

Kako za naš list objašnjava kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici Velimir Rakočević, ukoliko analiziramo sva ubistva osoba ženskog pola vidjećemo da se gotovo bez izuzetka radi o lišenju života u okviru porodično -partnerskih odnosa u kojima je dominiralo nasilje.

– Permanentno nasilje koje vrši nasilnik nad ženom smatra se ključnim faktorom rizika za ubistvo. Pojedina istraživanja pokazala su da u značajne faktore rizika spada i prekid zajedničkog života napuštanjem nasilnika od strane žene. U faktore rizika od femicida možemo svrstati i emocionalne teškoće, a naročito nisko samopoštovanje i samouvažavanje, zatim interpersonalne probleme i porodične okolnosti, od kojih se izdvajaju zlostavljanje, stresni životni događaji, porodična dezorganizacija, porodični konflikti, loša emocionalna razmjena, poremećaji u komunikaciji, siromaštvo i slično. Mislim da je jedan od ključnih problema zanemarivanje dugotrajućeg nasilja nad žrtvom, koje nadležni organi neće ili nijesu u mogućnosti da istraže objektivno i temeljno. Iako smo svi šokirani ovim brutalnim ubistvima žena, moramo pogledati istini u oči i priznati da su svi ovi zločini posledica odlaganja rješavanja problema i nesprečavanja prethodnih femicida – naglašava Rakočević.

Kako je dodao, stiče se utisak da se femicid, kao jedan od nesumnjivo najtežih zločina, ignoriše čak i od onih koji moraju biti u prvim redovima suprotstavljanja tom kriminalnom fenomenu.

– Nije nam opravdanje ni činjenica da se radi o višedimenzionalnom globalnom izazovu. Očigledno da oficijelne strukture i javnost nijesu dovoljno svjesni težine problema femicida. Problem femicida može se riješiti eliminacijom njegovih uzroka, na čemu se nije radilo, imajući u vidu da smo se u prethodnom periodu bavili isključivo posledicama koje su smrtonosne. Do izmjena Krivičnog zakonika krajem prošle godine, krivičnopravni okvir za suzbijanje femicida nije bio kompatibilan sa međunarodnim standardima, budući da se ozbiljna prijetnja žrtvi od strane nasilnika tretirala kao prekršaj. Treba istaći da i u slučaju inkriminisanja femicida kao posebnog delikta teškog ubistva, što zasigurno treba uraditi, ili kao posebnog krivičnog djela sa kaznom dugotrajnog zatvora, probleme nećemo riješiti u cjelosti ukoliko ne stanemo na put nasilju u porodici kao generatoru femicida. Donošenje najboljih zakona nije dovoljno ukoliko istinski ne zaštitimo žene i ne reagujemo blagovremeno na nasilje prije nego što bude kasno – ukazao je Rakočević.

Psiholog Radmila Stupar Đurišić ističe da ne postoji poseban psihološki profil na osnovu kojeg bi se mogao prepoznati potencijalni počinilac femicida, osim postojanja jedne psihološke karakteristike, a to je slaba frustraciona tolerancija, koja je praćena nemogućnošću kontrole bijesa.

– Nažalost, društvena klima u kojoj živimo ide u korist snaženju ovakvih osobina, tako da dosta žena "izlive emocija" muškaraca tumači kao posljedicu opterećenja svakodnevicom, ili, što često vidim, kao potvrdu ljubavi koju taj muškarac osjeća prema njoj i iskazuje je na grublji način, uz obaveznu verbalno iskazanu ljubomoru. Neophodna je stroža kaznena politika prema onima za koje se dokaže postojanje spremnosti za povređivanje drugih, kao i psihoterapijski proces kroz koji bi učili nove obrasce razumijevanja svojih emocija i adekvatnog postupanja prema tim emocijama – kazala je Stupar Đurišić za "Dan".