On je ovo izjavio tokom debate posvećene nestalima tokom rata na Kosovu 1998/99, prenosi servis Radija Slobodna Evropa na albanskom jeziku.

Govoreći o pripremama za iskopavanje u Kožlju, on je rekao da se nada da ovo "nije novi pokušaj države Srbije da izbjegne druge označene lokacije u Srbiji sa dnevnog reda iskopavanja".

"Nema leša, nema zločina, to je bila strategija Srbije da sakrije zločine počinjene nad Albancima na Kosovu. Ovu strategiju i danas sprovode politički nasljednici [bivšeg srpskog lidera, Slobodana] Miloševića u Beogradu", rekao je Kurti.

On je još jednom pozvao Srbiju da otvori svoje državne arhive.

Kurti je rekao da je Kosovo zvanično zatražilo otvaranje arhive 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, "odgovorne za mnoge masakre na Kosovu, posebno u Drenici".

On je napomenuo da je Srbija dužna da otvori arhive i sporazumom koji je po tom pitanju postignut 2. maja prošle godine u Briselu.

Obaveze koje su Kosovo i Srbija preuzele u Zajedničkoj deklaraciji o nestalim licima uključuju: pun pristup pouzdanim informacijama, uključujući one sa povjerljivim statusom, stavljanje na raspolaganje svih relevantnih dokumenata za utvrđivanje sudbine nestalih, kao i zajednički rad preko komisije kojom predsjedava Evropska unija.

Do sada je sve ostalo na papiru.

Kurti je rekao da je Vlada posvećena postupanju sa svakom informacijom koja doprinosi rješavanju slučajeva nestalih osoba.

Prema njegovim riječima, 13 lokacija na teritoriji Kosova već je obrađeno "u smislu procjene iskopavanja".

"Porodice nestalih su visoko na listi prioriteta Vlade", rekao je Kurti.

Nade i strahovi porodica oko Deklaracije o nestalim licima na Kosovu

Tokom posljednjeg rata na Kosovu 1998. i 1999, više od 13.000 civila je ubijeno, a hiljade njih je nestalo.

Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, na Kosovu se i dalje vodi kao nestalo 1.612 ljudi, od kojih su većina Albanci.

Dan nestalih lica na Kosovu obilježava se 27. aprila, dok se 30. avgusta obeležava Međunarodni dan žrtava prisilnih nestanaka.