Srpski autorkata je otišao predaleko u sjedjenju na više stolica kada su u pitanju spoljnopolitički partneri i dilovi sa njima, i shvata da sve i da hoće, ne može ispuniti zahtjev Harčenka da bi dobio rusku podršku. Jer kad bi ostao samo na jednoj stolici, ona bi za njega bila bi električna.

Posjeta direktora američke CIA-e Vilijama Bernsa regionu koja počela u Sarajevu, 20. avgusta, da bi se nastavila u Beogradu i Prištini, ne prestaje da izaziva reakcije, a zbog tajnosti samih sastanaka javnost se i dalje pita što je bio konkretni razlog ove posjete.

Kao primarni razlog posjete direktora CIA-e regionu, prije svega se ističe zabrinjavajuća secesionistička retorika i djelovanje predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika i Vlade RS-a. To je u utorak za Radio Slobodna Evropa potvrdio zvaničnik Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji je tražio da ne bude imenovan.

“Održani su sastanci s kolegama iz obavještajne zajednice, članovima Predsjedništva i ministrom vanjskih poslova. Razgovarali su o pitanjima od zajedničkog interesa, što uključuje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine”, rekao je zvaničnik američke Vlade o posjeti direktora CIA-e.

Poruka Vučiću

Međutim, iako je ova informacija tačna ona samo djelimično objašnjava cilj Bernsove posjete, jer u centru interesovanja šefa CIA ipak je bio srpski autokrata Aleksandar Vučić.

Berns je po svemu sudeći objasnio Vučiću da imenovanje Aleksandra Kasanofa za nasljednika Gabrijela Eskobara kao američkog čovjeka zaduženog za region, nije slučajno i da je to najozbiljnije upozorenje Beogradu – ili će promijeniti politiku, ili će se u Srbiji desiti Majdan. Portal Aktuelno već je pisao da je Kasanof bio politički savjetnik i jedan od ključnih ljudi američke ambasade u Ukrajini kad je 2014. godine svrgnut Viktor Janukovič, ruski čovjek, u političkoj pobuni poznatoj kao Majdan, odnosno Euromajdan.

Zato nije čudno što je nakon posjete Bernsa Sarajevu i Prištini bilo saopštenja za javnost o temama o kojima se razgovaralo, dok je Beograd ćutao tri dana ne demantujući niti potvrđujući razne spekulacije o tome što je bila tema razgovora onih koji su se u srpskoj prijestonici sreli sa Bernsom. Tek nakon tri dana Vučić je pokušao da objasni situaciju time da su navodno dogovorili da se ne iznose detalji razgovora u javnost.

Beograd nezadovoljan

Odmah nakon što je zvanično završena posjeta Bernsa Beogradu, čuli su se stavovi da ona nije bila nimalo prijatna za Vučića i njegov režim.  Bvši šef Vojnobezbjednosne agencije Srbije VBA Momir Stojanović je nagovijestio da okolnosti govore o tome da su zvaničnici u Beogradu nezadovoljni pregovorima sa Bernsom.

Bernosva posjeta nije bila nimalo prijatna za Vučića i vlast u Beogradu

“Zvaničnici u Beogradu sigurno nisu zadovoljni rezultatima tih razgovora, jer da jesu, i te kako bi to podelili sa javnošću u Srbiji. A sada je nama javnosti u Srbiji preostalo da nagađamo u kom pravcu i kakve poruke je Berns poslao zvaničnicima u Beogradu. U svakom slučaju, zabrinjava činjenica da se zvaničnici iz Beograda ne najavljuju za ovaj razgovor – to ukazuje da su najverovatnije poslate neke ultimativne poruke vezane za krizu u BiH i na Kosovu i Metohiji“, kazao je general Stojanović u intervjuu za Glas Amerike.

Sličnog mišljenja je i bivši ambasador Srbije u SAD Ivan Vujačić. Vujačić, profesor Univerziteta u Beogradu u penziji, kazao je agenciji Beta da je cilj „zapadnobalkanske turneje“ Bernsa, tokom koje je posjetio Sarajevo, Beograd i Prištinu, prilično očigledan – da se osigura stabilizacija prilika u regionu.

„Posjeta Srbiji verovatno je povezana sa dve stvari – da se vlastima skrene pažnja na opasnost od bilo kakvih poteza koji bi vodili destabilazaciji Bosne i Hercegivine ili Kosova, verovatno sa jasnom porukom da bi bilo kakva destabilizacija imala ozbiljne posledice u odnosima sa SAD“, kazao je Vujačić.

Vujačić je dodao da je takvom stavu SAD doprinio i sukob naoružane grupe Srba i kosovske policije u selu Banjska, 24. septembra prošle godine, „što je Amerikance iznenadilo i zbog čega su američke obavještajne službe maksimalno uključene u kontrolu te granice“.

Jedina preostala stolica – električna

Poslije tri dana ćutanja Vučić je bio prinuđen nešto da kaže, pa je poručio da su pregovori sa Bernsom ”bili korisni”. To ”korisno” u prevodu znači samo jedno – da je Vučić shvatio što se od njega traži.

Aleksandar Bocan Harčenko i Aleksandar Vučić: Više mu ni Rusija ne može pomoći

Suština poruke koju je Berns prenio Vučiću više je nego jasna – što god se desilo po pitanju destabilizacije regiona, konkretno u BiH i na Kosovu ti ćeš biti kriv, a onda na scenu stupa Kasanof, stručnjak za ”majdanski scenario”.

Vučić je shvatio ovu poruku i to jako ozbiljno, a tome u prilog ide i to što se drugi dan nakon sastanka sa Bernsom sastao sa Miloradom Dodikom, a zatim i sa ambasadorom Rusije u Beogradu Aleksandrom Bocan Harčenkom. Dodik je jasno čuo i prihvatio poruku – bolje da progutam knedlu, obrukam se javnim demantovanjem samog sebe i prestanem da talasam, nego da budem ”izbrisan”, o čemu govori i njegova izajva nakon posjete Bernsa da ”secesija nikad nije bila njegova politika”. A sigurno je posavjetovao Vučiću da slično postupi.

Vučić se odmah nakon odlaska Bernsa požalio Harčenku kako ga pritiska direktor CIA. Iz ruske ambasade po svemu sudeći je dobio jasnu poruku – ukini sve stolice na kojima sjediš i ostani samo na jednoj – ruskoj i bićeš zaštićen.

Međutim, srpski autokrata je otišao predaleko u sjedjenju na više stolica kada su u pitanju spoljnopolitički partneri i dilovi sa njima, i shvata da sve i da hoće, ne može ispuniti zahtjev Harčenka. Jer kad bi ostao samo na jednoj stolici, ona bi za njega bila bi električna.

izvor:Aktuelno

R.A.