Na ulaznim vratima vrtića „Đina Vrbica“ na Pobrežju u Podgorici, prošle sedmice je okačen spisak upisane djece, ali sa njihovim matičnim brojevima, imenima roditelja, brojevima telefona...
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) je povodom ovoga pokrenula nadzor, kazao je Pobjedi član Savjeta Muhamed Đokaj.
Iz vrtića ,,Đina Vrbica“ su kazali da je riječ o nenamjernom propustu, te da će protiv zaposlene koja je objavila spisak biti pokrenut disciplinski postupak.
- Odmah po saznanju spisak je uklonjen sa vrata, ali nam je žao zbog neprijatnosti kojoj su roditelji i mališani mogli biti izloženi – piše u saopštenju.
Saopšteno je da im je izuzetno žao zbog propusta i da je jedini cilj bio da roditelji lakše pronađu grupu u koju je raspoređeno njihovo dijete.
- Iako nije postojala nikakva loša namjera, spisak sa matičnim i telefonskim brojevima nije trebalo da bude javno objavljen i u tom slučaju moralo se mnogo pažljivije postupiti – istakli su iz vrtića.
Naglasili su da je bezbjednost i dobrobit djece uvijek na prvom mjestu, te da djeluju u skladu sa standardima sigurnosti i zaštite privatnosti.
- Zbog toga preduzimamo sve korake kako bismo spriječili da se ovakva greška u budućnosti ponovi – saopšteno je iz ustanove ,,Đina Vrbica“.
Član Savjeta AZLP Muhamed Đokaj je kazao Pobjedi da, osim što je pokrenut nadzor povodom ovog slučaja, kontaktirano je i sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) kako bi zajedno sa Upravom za ljudske resurse organizovali niz edukacija zaposlenih, kako bi se Zakon o zaštiti ličnih podataka do kraja primjenjivao, pogotovo kada je riječ o djeci.
- Podaci o djeci treba da budu prikupljeni u najmanjoj mogućoj mjeri, onoliko koliko je potrebno da bi se postigla svrha. Kada su djeca u pitanju, potrebna je posebna pažnja pri dijeljenju informacija – kazao je Đokaj.
Istakao je da je slučaj u vrtiću ,,Đina Vrbica“ klasično kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka. Zbog toga su, kaže Đokaj, Ministarstvu prosvjete predložili da izmijeni, odnosno dopuni Pravilnik. Đokaj smatra da bi MPNI trebalo da postojeći pravilnik o školama, a koji se odnosi sada na video-nadzor, (a koji takođe spada u nadležnost AZLP kada je riječ o zaštiti podataka), proširi i na druge vrste zaštite podataka o ličnosti.
- Takođe bi trebalo da se striktno i strogo odredi odgovornost. Da zaposleni koji objavi podatke disciplinski odgovara, a direktor ustanove da bude razriješen. Na ovaj način bi se uvela šira odgovornost koja bi rezultirala pažljivijim obrađivanjem ličnih podataka građana – rekao je Đokaj.
On ističe da bi se na ovaj način riješio problem zaštite podataka, posebno kada je riječ o djeci jer postoji opasnost od krađe identiteta, ali i drugih zloupotreba putem interneta.
Đokaj: Iz lične karte ukloniti JMBG
Đokaj je Pobjedi, nadovezujući se na ovaj slučaj kada su bili javno iznešeni podaci, odnosno jedinstveni matični broj građana, kazao da je potrebno izmijeniti i Zakon o ličnoj karti.
- Česte zloupotrebe ili greške ukazuju na to da je neophodno da JMBG ne bude vidljiv na ličnoj karti, već da to bude PID (personalni identifikacioni broj) – istakao je on.
Apelovao je na neophodnost izmjene zakona, jer je prilikom posljednje izmjene ostavljen JMBG, a uklonjen PIB, a trebalo bi da bude obratno.
Nove elektronske lične karte, sada pored JMBG, sadrže elektronski potpis, ali i čip za identifikaciju, a osim toga koriste se i kao zdravstvene knjižice, nakon što se aktiviraju u Fondu za zdravstveno osiguranje.
Nova elektronska lična karta uz JMB, koji je vidljiv, u čipu sadrži i novi identifikacioni broj, koji nije vidljiv, a kojeg u bazama podataka o građanima - nema.
Rok za prelazak na novi identifikacioni dokument je 30. mart 2025. godine. Do tada, svi kojima su lične karte validne nijesu dužni da ih mijenjaju.
Iako u Zakonu o elektronskoj identifikaciji piše da se radi o identifikacionom broju (ID), Đokaj insistira da se on treba zvati PIB kako bi se tačno odredilo da je riječ o personalnom identifikacionom broju.
Iako je Zakonom o elektronskoj identifikaciji propisan i taj identifikacioni broj, nije propisan pravni osnov za njegovo korišćenje.
Đokaj pojašnjava da je taj ID, ili kako ga on naziva PIB, dovoljan za neophodnu identifikaciju, jer JMBG u sebi sadrži niz podataka, kao što su pol i datum rođenja.
Na taj način bi se smanjila mogućnost krađe identiteta i zloupotreba ličnih podataka. On ističe da bi se JMBG davao samo u posebnim slučajevima, kao što je ostvarivanje prava na socijalni status ili uzimanje kredita, a da bi osnovni lični broj mogao da se koristi u svim drugim slučajevima.
Izvor:Pobjeda
Komentari