"Pojedini antibiotici ne smiju da se uzimaju sa kalcijumom ili sa hranom koja je bogata ovim nutritijentom, a generalni savjet je da se lijekovi ne piju na ‘prazan stomak‘. Dovoljno je uzeti makar jedan zalogaj" kaže dr Dave Walker, savjetnik MedShadow Foundation.

Kako pretpostavljaju naučnici, želudačna kiselina poništava dejstvo lijekova na bazi penicilina. Postoje i ljekovi koji se uzimaju za vrijeme jela, kakav je slučaj sa diureticima. Uz ljekove koji sadrže derivate teofilina (aminofilin za liječenje astme), kao sedative i ljekove koji djeluju na nervni sistem, ne bi trebalo piti čaj, kafa, ali ni jesti čokoladu.

Poznato je da alkohol i lijekovi nikako nisu dobra kombinacija, pa ipak, ima mnogo onih koji se na to ne obaziru, uvjereni da će "rakija samo da umanji dejstvo lijeka". Ali, kako ljekari navode, ne samo da će jedna čašica žestine da poništi dejstvo medikamenta, već može da izazove reakciju, koja može da ugrozi život.

Istraživači sa Boston University saopštili su da je 15 odsto osoba koje su ispitivali koristilo lijekove za ublažavanje bola mnogo češće nego što je za to bilo objektivne potrebe. Upozorili su i na to da se u ovoj grupi nalaze osobe koje za svaki, čak i najmanji bol koriste analgetike i druge lijekove sa ciljem smanjenja bola. Nisu, međutim, objavili detaljnije rezultate kod kog procenta postoji zavisnost i o kojim tačno medikamentima je riječ.

Ljekar određuje i vrstu i dozu lijeka, čak i kada je riječ o sirupu za kašalj, a posebno pažljivi bi trebalo da budu srčani bolesnici, prije svega oni sa ugrađenim mehaničkim zalistkom, koji uzimaju antikoalgulantnu terapiju do kraja života. Odstupanja mogu da ugroze život (prevelika doza izaziva ozbiljno krvarenje, niska uzrokuje trombozu).

Loše je i ako se terapija prekida čim se osjete prvi znakovi poboljšanja. Kako ljekari navode, ukoliko se tada prekine uzimanje lijeka, može da dođe do ponovne pojave simptoma, usljed toga i prepisivanja nove doze lijekova.