Kju groznica, oboljenje koje se sa životinja može prenijeti i na ljude, u Crnoj Gori pojavilo se u julu. Direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković potvrdio je krajem avgusta da je uginulo 14 grla, te da situacija nije alarmantna, a da javnost nijesu informisali o pojavi te zarazne bolesti jer se radi o uobičajenoj situaciji za ovaj period godine. Prije dva dana Đaković je medijima saopštio da je od te bolesti uginulo 100 grla, te da je usmrćeno 60.

Proizvodi

Vlado Lakić koji se stočarstvom bavi deceniju nije saglasan sa Đakovićem da situacija nije alarmantna.

"Osim broja uginulih, uspavanih i oboljelih grla mnogo veći problem je zdravlje građana. Nije tačna izjava Đakovića da se mlijeko od zaraženih krava ne predaje mljekarama. Međutim, mlijeko se pasterizuje i mogućnost zaraze je isključena. Ali, niko, baš niko ne kontroliše sirare a oni koji se razumiju u proizvodnju sira znaju da se pojedine vrste, kao na primjer polutvrdi ili tvrdi prave od mlijeka koje nije pasterizovano, ima temperaturu od 30 do 40 stepeni koja ne ubija bakterije, već one opstaju. Ne tvrdim da su sirevi na tržištu nebezbjedni ali niko ne može da tvrdi ni da su bezbjedni jer od pojave kju groznice sirare niko po tom pitanju nije kontrolisao", pojašnjava Lakić.

Sagovornik Pobjede ističe kako nije moguće imati precizne podatke o tome koliko se bolest proširila jer kontroli ne podliježu sva gazdinstva već samo ona koja su prijavila problem.

"Kada stočari posumnjaju u pojavu kju groznice, a to je najčešće, nakon teljenja, pozivaju veterinara. On obavi kontrolu na toj farmi. Ne ide na susjedna gazdinstva, a bolest se brzo i lako širi. Prođe i 20 dana dok dobijemo rezultate odnosno potvrdu da li je životinja zaražena. Za to vrijeme zaraza se širi", kaže Lakić.

Na njegovom je gazdinstvu uginulo 13 životinja, dvije su uspavane.

"Ali, postoje ljudi koji drže farme sa nekoliko grla, koji drže druge životinje koje se takođe mogu zaraziti, a nijesu registrovali gazdinstvo. Oni se sa zarazom bore sami, kako znaju i umiju, liječe sami životinje... S obzirom na to da ih niko ne kontroliše ne znamo koliko je na takvim farmama oboljelo i uginulo grla. Činjenica je da ne znamo gdje ima bolesti! Osim toga, od pojave kju groznice govori se samo o Danilovgradu i Nikšiću. To što nije prijavljen nijedan slučaj u drugim opštinama, na primjer na sjeveru države gdje se kju groznica pojavila prije nekoliko godina, ne znači da je sada nema", objašnjava Lakić.

Sagovornika Pobjede brinu različita postupanja veterinara.

"Meni je donijeto rješenje da nekoliko grla uspavam, a na susjedna gazdinstva sa po 20 – 30 oboljelih goveda takva odluka nije donijeta ", upozorava Lakić.

Zakopavanje lešina

Lešine uginulih i uspavanih životinja zakopane su na dvije lokacije u Nikšiću i Danilovgradu. One u Nikšiću iz Župe (Bunić) biće izmještene na drugu lokaciju jer ta nije u vlasništvu države. Vlado Lakić kaže kako je to još jedan dokaz da je država zakazala, da nije spremna za krizne sitaucije kakva je pojava zaraznih bolesti.

"Crna Gora nema, a morala bi da ima posebnu farmu za izdvajanje oboljelih životinja, nemamo ni sanitarnu mesaru, vozila za transport, nije izgrađeno postrojenje za tretman nusproizvoda životinjskog porijekla. Nema odgovarajuće komunikacije između Opštine i Veterinarske uprave. Zakopati lešine zaraženih životinja pa ih otkopavati da bi ih zakopali na drugu lokaciju! To ne smije da se događa. Postoji mogućnost da se to desi i sa lešinama koje su zakopane u Danilovgradu, na lokaciji Velje Polje. Osim toga, kompletan je postupak zbrinjavanja mrtvih životinja sporan - transportovane su neadekvantim kamionima i neadekvatnom opremom. U pravnim državama ostavku bi podnijeli i ministar poljoprivrede i direktor Uprave. Umjesto toga oni nas ubjeđuju da situacija nije alarmantna. Saopštavaju nam i da kju groznice ima u drugim državama, što je tačno ali te države su pripremile mjere za borbu sa tom bolešću koja desetkuje stočni fond", navodi Lakić.

Uvjeren je da će se, zbog nestručnog postupanja, zaraza proširiti na sve farme. Kju groznica dijagnostikovana je u Crnoj Gori od 2013. godine i sporadičnih slučajeva te bolesti bilo je skoro svake naredne godine.

Zahtijevaju sastanak sa Spajićem i Vukovićem

Udruženje stočara Danilovgrada juče se pismom obratilo ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću. Sekretar Udruženja Vlado Lakić kaže da su to uradili jer nijesu zadovoljni namjerom države da gazdinstva koja su pogođena kju groznicom obešteti po tržišnoj cijeni.

On objašnjava da novcem koji će dobiti ne mogu pokriti troškove kupovine novih junica te da postupak nabavke traje dugo i da će se svi stočari naći u nezavidnoj situaciji i biti prinuđeni da ugase farme.

"Junica na našem tržištu nema, uvoze se iz inostranstva, cijena je oko 2.700 eura, bez PDV-a. Kad se poruči slijedi obavezan karantin, a treba čekati još najmanje šest mjeseci da počne da daje mlijeko. Dakle, u najboljem slučaju ćemo tek poslije godinu i po biti u prilici da proizvodimo mlijeko. Osim toga, mi smo svi kreditno zaduženi, imanja su nam pod hiptekama, nijedna farma ovako neće preživjeti. Meni je ovo drugi udarac. Uginula su mi 2020. godine zbog kju groznice 34 muzna grla, šteta mi nikada nije nadoknađena. Krenuo sam iz početka, računao na podršku države. Ali, ono što nam je najavljeno nije dovoljno. Juče smo dobili informaciju da para nema za kupovinu junica nema, prebačene su za druge namjene, te da jedino možemo računati na odštetu po osnovu Zakona o veterini. Ministar kaže da imamo najveće subvencije u regionu, s obzirom na to u kakvom je stanju ova grana onda je očigledno da nedostaje vizija razvoja poljoprivrede. Idemo pogrešnim smjerom. Farmeri nijesu partija, ali jesu armija od oko 50.000 vrijednih domaćina", poručuje Lakić.

Zato kaže zahtijevaju da se što prije održi sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i ministrom finansija Novicom Vukovićem kako bi dobili odgovarajuću pomoć jer "šteta nije nastala, odnosno stoka ne crkava činjenjem ili nečinjenjem stočara“.

Stočni fond se smanjuje

"Ukoliko država nastavi da se odnosi prema stočarima na način kako to radi sada, stočara će biti sve manje. Stočni fond se godinama smanjuje. Na nivou Crne Gore ima 10.000 manje grla, od posljednjeg popisa. Gotovo su nestale male farme. U Danilovgradu, na primjer, je između 2021. i 2022. godine nestalo od 30 do 40 gazdinstava. Nijesu problem samo subvencije. Slučaj kju groznice je, na primjer, pokazao da nam nije obezbijeđena dobra podrška. Nikako da uspostavimo komunikaciju, od pojave te bolesti naizmjenično na odmore odlaze direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitisanitarne poslove, zatim njegova zamjenica. Kad nijesu na odmoru onda su na seminarima, obukama... Sa druge strane mi odmora nemamo, mi od ovoga živimo ovo je naša egzistencija i mnogo je značajno da na raspolaganju imamo osobu koja će imati odgovore na naša pitanja, nedoumice", kaže Lakić.

Pobjeda