"Mi željno pričekujemo izmenu zakona o visokom obrazovanju. Tu smo i dali svoje inpute koje bi negdje dali mogućnost prevazilaženja postojećeg problema koji se osjeća na tržištu rada, u ovom smislu o kome govorimo, gdje bismo dali jednu šansu da se, recimo, poslije četvrte godine svršeni studenti dobiju diplomu M1 ili da kažemo sa tim master prvog nivoa koji zadovoljava formu 240 kredita, a oni koji bi željeli da se bave naukom i da dalje napreduju oni bi onda nastavili petu godinu", kazao je Mićanović.
Iz Studentskog parlamenta kažu da su bečelor studije kroz aktuelni model studija trebale da dobiju na značaju – koji ranije nijesu imale.
"Ipak, od početka sprovođenja zakona, odnosno novog modela studija, nije došlo do adekvatnog prepoznavanja ili vrednovanja bečelor diplome. Trenutno su studenti na neki način primorani da prolongiraju proces visokog obrazovanja, odnosno da upišu dvogodišnje master studije - koje pored 3 (tri) semestra ispita podrazumijevaju pisanje, odbranu master rada, koji podrazumijeva ozbiljan naučno-istraživački rad. Valja napomenuti kako bi master rad, odnosno završene master studije trebale da predstavljaju izraz težnje za akademskim napredovanjem, a ne obavezu – kako bi studenti uopšte mogli biti konkurentni na tržištu rada", istakao je Vujisić.
Podcrtava da je nakon uvođenja novog, trostepenog modela studija urađeno vrlo malo da se podzakonski akti usklade sa ključnim zakonom u oblasti visokog obrazovanja.
"To je dovelo do toga da model studija 3+2+3 ne ispuni očekivanja ni u pogledu konkurentnosti bečelor diplome (180 ECTS) na tržištu rada – što naravno, ne odgovara najvećem broju studenata, odnosno svršenih visokoškolaca. Generacije upisane po novom modelu studija (od studijske 2017/18. godine) zapravo su dovedene u nezavidan položaj, jer su: sa završenim osnovnim studijama (180) ects nedovoljno kvalifikovani za najveći broj poslova, a sa završenim master studijama (180 + 120 ects = 300 ects) prekvalifikovani za te iste poslove. Dodatni problem jeste i otežano ispunjenje uslova za polaganje stručnih ispita za one profesije gdje je to zakonom regulisano", istakao je Vujisić.
Studentski parlament UCG se, kako kaže Vujisić, godinama zalaže za izmjene i izradu potpuno novog Zakona o visokom obrazovanju u cilju rješavanja ovog, ali drugih identifikovanih problema.
"Naši predstavnici su učestvovali u radnim grupama za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju, ali prethodnih puta, nažalost, rezultat rada ovog tijela nije bio dolazak do novog predloga zakona koji je prihvatljiv za sve. Nakon održavanja prvog sastanka nove radne grupe za izradu Zakona o visokom obrazovanju u 2024. godini, uputili smo poziv studentima da dostave svoje predloge, a oni su se u najvećem dijelu odnosili na problematizovanje modela studija", istakao je Vujisić.
Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, očigledno je, kako navode, da postoji saglasnost kako je aktuelni model studija (3+2+3) neadekvatan, ali Studentski parlament UCG nije decidan u kontekstu rješenja (odnosno drugih modela studija) – sve dok su ona u najboljem interesu studenata.
"U tom smislu, povoljno gledamo i na model studija 3 + 1 + 1 + 3 (odnosno master 1 i master 2 nakon osnovnih studija, koji je pomenuo i prorektor Mićanović), model koji predviđa četvorogodišnje osnovne studije, te nakon toga jednogodišnje master (4+1+3) ili drugo rješenje – u najboljem interesu studenata", naveo je Vujisić u razgovoru za Portal RTCG.
Komentari