Lukić je naglasio da su nadležne veterinarske službe propisno uklonile leševe i izvršile dezinfekciju imanja. On je ukazao da je antraks zarazna bolest koju uzrokuje bakterija koja stvara spore te da je oboljenje zoonoza, što znači da obolijevaju i ljudi, piše RTRS.

"U slučaju sumnje na bolest ili uginuća životinje potrebno je odmah, bez odlaganja, kontaktirati nadležnu veterinarsku organizaciju i ograničiti kontakt ljudi i ostalih životinja sa bolesnim grlom ili lešinom", poručio je Lukić.

On je ukazao da je važno kontakt sa životinjama i kontaminiranim površinama svesti na najmanju moguću mjeru te prilikom rada obvezno koristiti zaštitnu opremu i to zaštitne maske, rukavice, jednokratne odjeće, obuću koja se može dezinfikovati.

"Proizvodi životinjskog porijekla zaraženih životinja ili životinja za koje se sumnja da su zaražene ne smiju se koristiti u ishrani ljudi i životinja", upozorio je Lukić.

On je rekao da je važno redovno održavati ličnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama što obavezno uključuje temeljno pranje ruku sapunom i vodom te korištenje dezinfekcijskih sredstava.

Lukić je naveo da kod preživara bolest ima brz tok i najčešće se ispoljava iznenadnim uginućem bez pojave znakova bolesti.

Prema njegovim riječima, kod nekih životinja može se prije uginuća primjetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji i otežano disanje.

"Leš se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak, što je siguran znak da je riječ o antraksu. Životinje se obično zaraze unosom hrane kontaminirane sporama ili udisanjem spora", objasnio je Lukić.

On je pojasnio da nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru sa kiseonikom stvara spore koje kontaminiraju spoljašnju sredinu i vrlo su otporne na spoljašnje uslove.

"Spore mogu ostati u tlu desetinama godina, a u vodi mogu preživjeti do dvije godine. Vrlo su otporne na toplotu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prenos bolesti između životinja nije dokazan. Životinje oboljele od antraksa se ne liječe", istakao je Lukić.

On je naveo da se antraks kod životinja obično javlja u područjima na kojima je bilo slučajeva oboljelih životinja i koji se nazivaju antraksni distrikti.

"Područje Romanije je od ranije proglašeno kao antraksni distrikt, obzirom na to da se antraks javljao i tokom 2011. godine kada smo imali oboljela goveda, a i tri čovjeka su bila pozitivna na antraks. Također i 2017. godine imali smo slučaj pozitivnog jagnjeta na području opštine Sokolac", podsjetio je Lukić.

On je rekao da se na području općina Sokolac i Pale, s obzirom da je riječ o antraksnim distriktima, mjere vakcinacije sprovode od 2011. godine.

Lukić je poručio da nema mjesta panici i pozvao farmere da preventivno vakcinišu stoku.