edagogica u JPU „Đina Vrbica“ Danijela Kandić Anđelić kazala je da je u cilju prilagođavanja obrazovnih programa različitim razvojnim potrebama djece, ključni korak primjena individualizovanog pristupa.
„Ovaj pristup uključuje redovne razvojne procjene svakog djeteta, koje nam omogućavaju da identifikujemo njihove jake strane i područja u kojima je potrebna dodatna stručna podrška“, navela je Kandić Anđelković.
Pojasnila je da se razvojna procjena djece sprovodi putem sistematskog posmatranja od strane vaspitača i stručnih saradnika, kao i kroz razgovore sa roditeljima.
„Ove metode omogućavaju prikupljanje kompletnih informacija o svakom djetetu, čime se stiče jasan uvid u njihove razvojne potrebe. Na osnovu ovih procjena, prilagođavamo vaspitni sadržaj kako bismo zadovoljili individualne potrebe i sposobnosti djece. U praksi to znači kombinovanje različitih aktivnosti, uključujući grupni i individualni rad, kao i prilagođavanje materijala za rad sa djecom“, rekla je Kandić Anđelković.
Prema njenim riječima, za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, izrađuju se specijalni individualni razvojni obrazovni programi.
„Cilj ovih programa je da se podstaknu očuvani potencijali djece sa teškoćama u razvoju. Svi korisnici naših usluga, bez obzira na vrstu razvojnih potreba, dobijaju podršku od stručnih saradnika poput pedagoga, psihologa, logopeda i defektologa. Svaka struka doprinosi nesmetanom razvoju djeteta“, rekla je Kandić Anđelković.
Posebna pažnja se, kako je dodala, posvećuje saradnji sa roditeljima.
„Roditelji su aktivno uključeni u realizaciju vaspitnog procesa i dobijaju sve potrebne informacije, resurse i podršku kako bi mogli osigurati optimalan razvoj djeteta u kućnim uslovima“, navela je Kandić Anđelković.
Istakla je da u JPU „Đina Vrbica“ veliku pažnju posvećuju stručnom usavršavanju vaspitača i stručnih saradnika.
„Kroz brojne obuke i seminare, svi zaposleni stiču nova saznanja i informacije, čime se unapređuje kvalitet vaspitnog obrazovnog rada, naročito u oblastima ranog razvoja i inkluzivnog obrazovanja“, navela je Kandić Anđelković.
Njena koleginica, pedagogica Irena Vujošević je kazala da je za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama neophodno prilagoditi obrazovni program kako bi se osigurao njihov optimalan razvoj i učenje.
„Ovaj proces se sprovodi kroz Individualno razvojni obrazovni program (IROP), koji se kreira za svako dijete posebno i definiše obrazovne i razvojne ciljeve prilagođene njihovim sposobnostima: U izradi IROP-a učestvuju stručni saradnici iz obrazovnih ustanova, vaspitači, kao i roditelji djeteta. Ovaj dokument određuje način učenja, metodiku, sredstva i vrstu podrške koja će biti pružena djetetu u skladu sa njegovim individualnim potrebama“, navela je Vujošević.
Pored toga, kako je dodala, asistenti u nastavi igraju jednu od važnih uloga u podršci djeci sa teškoćama u razvoju.
„Prema Rješenju opštinske komisije za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, asistenti su dodjeljuju djeci sa teškim tjelesnim smetnjama, umjerenim intelektualnim smetnjama, potpunim gubitkom vida, teškim i potpunim gubitkom sluha i djeci sa poremećajima iz spektra autizma. U zavisnosti od specifičnosti i potreba djeteta, može se pružiti dodatna stručna pomoć, prilagoditi prostor, nabaviti specijalizovana pomagala ili implementirati alternativne oblike komunikacije“, rekla je Vujošević.
Prema njenim riječima, cilj inkluzije nije samo omogućiti djeci pristup obrazovanju, već i promovisati njihovu socijalizaciju i prihvatanje različitosti.
„Inkluzija doprinosi sveukupnom razvoju djeteta, omogućavajući mu da se uključi u zajednicu i ostvaruje svoj potencijal. Kroz ove mjere, obrazovni sistem nastoji osigurati da svako dijete, bez obzira na svoje teškoće, ima jednake šanse za učenje i razvoj“, zaključila je Vujošević.
Komentari