„Albanski forum u Gusinju je sačuvao rezultat, ali bi bilo bolje da su svi Albanci nastupili zajedno, jer glasovi sa dvije liste daju deset mandata, što bi nas dovelo u mnogo bolju poziciju“, objašnjava Camaj.
Ističe da su sada sve pregovaračke opcije otvorene.
„BS je u koaliciji sa SD i SDP-om dobila najviše glasova i oni će najvjerovatnije biti nosioci vlasti. Sa kim će je formirati ostaje da vidimo“, navodi Camaj.
Bilo koja kombinatorika da se desi, smatra, neće ostaviti Albanski forum van buduće lokalne vlasti.
„Tamo većinski žive Albanci i Bošnjaci, te bi bilo najnormalnije da te dvije koalicije budu nosioci buduće vlasti (koalcija čiji je dio Albanski forum i koalicija BS, SD, SDP), tim prije što smo zajedno i na državnom nivou“, poručuje Camaj.
Većinu u Skupštini Crne Gore čine partije koje su ideološki potpuno različite, ali, uprkos tome, zakonodavna i izvršna vlast je dokazala da može stabilno da funkcioniše, kaže Camaj.
„Vlast koja ima toliku podršku nema razloga da ne bude stabilna. Današnju većinu čine subjekti koji ideološki nijesu isti, neki nijesu ni približni, ali to je realnost svih parlamenata u multinacionalnim sredinama“, naglašava Camaj.
Smatra da treba krenuti u temeljnu reformu izbornog zakonodavstva i da je potrebno obezbijediti sigurna mjesta u Vladi za partije nacionalnih manjina.
„Predstavnik manjine može biti samo onaj koji dolazi preko nacionalne stranke i zato se mora nacionalnim strankama novim zakonodavstvom obezbijediti da imaju srazmjernu zastupljenost u Skupštini“, uvjeren je Camaj.
Kada su u pitanju izbori u Podgorici, Albanski forum još uvijek nije donio odluku koga će podržati na tim izborima ali, kako napominje, prirodno je da glasači Albanskog foruma podrže koalicione partnere te partije na državnom nivou.
Govoreći o skupštinskoj rezoluciji o stradanju Albanskog naroda u Crnoj Gori, koju je Albanski forum najavio, Camaj ističe da bi svi predstavnici naroda nad kojima se izvršio bilo kakav teror, trebalo da pripreme rezolucije, kojima će biti, kako navodi, posvećen jedan dan u Skupštini.
„Treba jednom za vazda da raščistimo sa prošlošću, da oprostimo onima koji su učinili zla, a onima kojima je zlo učinjeno da se izvini neko. Time što ćemo usvojiti rezolucije da su stradali Albanci, Bošnjaci, Srbi, Crnogorci, Hrvati… skinućemo rđu, jer ne može farba preko rđe. Skupština treba da zauzme jedan zajednički stav o tome, koji ne bi devalvirao žrtve niti dao prednost bilo kome“, objašnjava Camaj.
Rezolucijom o stradanju Albanaca, kako navodi, bio bi obuhvaćen period od 1912. godine na ovamo.
„1912. je, u Previji kod Gusinja, oko hiljadu Albanaca islamske vjeroispovijesti tjerano da se na silu prekrsti i dosta njih je strijeljano. Zatim, 1919. u Hotima, je ubijeno 73 Hota bez ikakvog razloga, a njih 100 odvedeno u zatvor gdje ih je skoro polovina umrla od gladi. Onda dolazimo do Barskog masakra i strijeljanja po Malesiji 1945., kada su strijeljani ljudi samo zbog toga što nijesu podržali komunizam“, objašnjava Camaj.
Albanski forum nije podržao izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, zato što je, kako kaže, to zločin koji je već odavno osuđen i priznat, dobio je svoj sud od relevantnih institucija, a Hrvatska, ističe Camaj, svake godine iskazuje pijetet prema tim žrtvama i to ne može biti isto kao ove rezolucije o kojima govori.
„Ove rezolucije su nešto o čemu istorija nije dala svoj sud, o njima građani Crne Gore ne znaju. Da bismo išli naprijed moramo raščistiti te odnose unutar Crne Gore“, navodi Camaj.
Osvrnuvši se na policijsku akciju „Orlov let“ 2006., Camaj smatra da je bila u pitanju brutalna tortura, te da će u to ime podnijeti inicijativu za formiranje anketnog odbora u Skupštini, kako bi se taj slučaj rasvijetlio.
„Kada je država Crna Gora udarila na Albance, odmah nakon referenduma, a mi smo dali puni doprinos, time se htjela poslati poruka drugima“, smatra Camaj.
Akcija „Orlov let“ i akcija „Državni udar“ 2016. po brutalnosti se ne mogu uporediti, ali su i jedna i druga bile plan tajnih službi da se suzbije opoziciona misao, zaključuje Camaj.
Izvor: Gradska TV
Komentari