Kako se predviđa u tom dokumentu, do usporavanja inflacije će doći, usljed usporavanja pritisaka cijena na evropskom nivou.

“Ublažavanju inflacije doprinijeće djelimično smirivanje eksternih kretanja, koja su i dalje uslovljena neizvjesnim geopolitičkim dešavanjima. Procjenjuje se i da će mjere Vlade za ograničavanje marži u sektoru trgovine, doprinijeti ograničenju daljeg porasta cijena za potrošače i stabilizaciji ukupne inflacije u državi”, navodi se u dokumentu.

Rast inflacije u 2023. godine iznosio je prosječno 8,6%, a kako stoji u Smjernicama, u 2024. godini je došlo do ublažavanja inflatornih pritisaka.

“Prosječna stopa inflacije za prvih sedam mjeseci 2024, iznosi 4,6%, a najveći doprinos rastu potrošačkih cijena dale su cijene u kategoriji “Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva” (0,95 p.p) i cijene odjeće i obuće (0,93 p.p). U julu je inflacija iznosila 3,5%, što je najniža stopa od septembra 2021. godine”, navodi se u dokumentu.

Podsjeća se da je Vlada u cilju ublažavanja posljedica rasta cijena krajem usvojila odluku o ograničenju marži u sektoru trgovine, za prehrambene i proizvode lične higijene.

“Novu odluku Vlada je usvojila na sjednici 28. avgusta, kojim je povećan obuhvat proizvoda na koje se ograničavaju marža u većim trgovinskim maloprodajnim objektima”, piše u dokumentu.

Tržište rada: Dalji rast zaposlenosti od oko dva odsto

Tržište rada je, kako se navodi u dokumentu, usljed rasta privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i priliva nerezidenata, nastavilo da bilježi izrazito povoljne trendove u 2023. i 2024. godini.

Podaci iz dokumenta kažu da je prosječan broj zaposlenih u prvih šest mjeseci 2024. iznosio 253,8 hiljada i povećan je 6,3 % u odnosu na isti period 2023.

Prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti je u prvom kvartalu 2024, iznosila 11,9% (godišnji pad 3,6 p.p).

Pored toga, kako se podsjeća, prosječna neto zarada u prvih pola godine uvećana je za 5,9% na godišnjem nivou i iznosila je 827 eura, dok je prosječna penzija sa obračunatim razlikama u junu iznosila 514,75 eura, što predstavlja godišnji rast od 26,8%.

U dokumentu se podsjeća da tržište rada u proteklom periodu bilježi izuzetne rezultate, usljed rasta privrede i potražnje, ali i smanjenja sive ekonomije, što je primjetno po zvaničnim administrativnim podacima.

“Očekuje se dalji rast zaposlenosti od oko dva odsto godišnje u srednjoročnom periodu. Visoki broj izdatih dozvola za rad stranaca će i dalje činiti značajnu karakteristiku domaćeg tržišta rada. Shodno dostupnim planovima domaćih politika u ovoj oblasti, očekuje se rast zarada od oko 6% prosječno u periodu 2025-2027, vođen porastom minimalne zarade i prosječne zarade po osnovu smanjenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osłguranje”, stoji u dokumentu koji je Vlada nedavno usvojila.

Rast uvoza i turističkog sektora

U periodu 2025-2027, očekuje se i pozitivan uticaj neto izvoza na rast ekonomije od 0,6 procentnih poena, pri čemu će izvoz biti slabiji u 2025. usljed planirane rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja i domaćih potreba za električnom energijom.

“U narednim godinama se očekuje dalji rast turističkog sektora od oko 8% godišnje, uz dalju diversifikaciju strukture gostiju, što će uz dalji porast cijena rezultirati rastom prihoda ovog strateškog sektora. Shodno daljem porastu potrošnje i investicija, očekujemo rast uvoza od 3,2% u periodu 2025-2027. godine. Uvoz će apsorbovati značajan dio povećane potrošnje i investicione aktivnosti u privredi usljed niske domaće proizvodne baze, što će imati negativan efekat po ekonomski rast u srednjem roku”, navodi se u dokumentu.

U narednim godinama, kako stoji u dokumentu, očekuje se nastavak oporavka investicione aktivnosti i dalji rast ulaganja, na bazi relevantnih investicionih planova, prevashodno u energetici i turizmu, koji obuhvataju velike projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, komplekse visoke vrijednosti u turizmu, izgradnju hotelskih sadržaja u sjevernom regionu po osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Dodatno, usvojenim kapitalnim budžetom za 2024. godinu i dostupnim planovima, opredijeljena su značajna sredstva za razvoj infrastrukture, što će pružiti neophodne preduslove za ubrzani privredni razvoj, a najvažniji projekti se odnose na nastavak gradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare (dionica Mateševo-Andrijevica), rekonstrukciju postojeće putne infrastrukture, kao i projekte u oblasti zdravstva i obrazovanja”, piše u dokumentu.

Pored toga kroz Plan rasta EU, kao novog instrumenta u stimulisanju konvergencije ka evropskom razvojnom prosjeku, će se prema očekivanjima obezbijediti dodatna sredstva za finansiranje kapitalnih projekata i planiranih strukturnih reformi u ekonomiji.

“Takođe, smanjenje doprinosa na rad može opredijeliti dalje investicione tokove, uz pretpostavke predvidivog okvira poreske i fiskalne politike i stabilizaciju političkih prilika u državi u narednom periodu”, navodi se u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike do 2027. godine.