Jedan od vlasnika Ski centra Lokve, Dejan Guberinić rekao je Portalu RTCG da je godinama upozoravao da se ovo može desiti, i da jedino što još može da uradi je to da zatraži prijem u Ministarstvu turizma.

“Ja ću ovih dana zatražiti prijem u Ministarstvu turizma. Od kada smo kupili Ski centar Lokve mi smo se svake godine obraćali i Opštini Berane i nadležnim državnim organima sa zahtjevom da po Zakonu o skijalištima proglase javni interes i službenost zemljišta na kojem se nalaze skijaške staze. Niko nam nikada nije odgovorio ni na jedan dopis, i mi jednostavno sada ne možemo čovjeku ništa, jer jednostavno ima dozvole”, kazao je Guberinić.

On je dodao da su imali ponudu od Dedovića da kupe zemljište, ali da bi to izazvalo lančanu reakciju drugih vlasnika zemljišta.

“Sve to bi moglo izaći na nekoliko miliona, a mi nemamo namjeru to da radimo, ako je po nepromijenjenim zakonima država ta koja treba da se stara o skijalištima”, kazao je Guberinić.

Vlasnik zemljišta Vojo Dedović našem portalu je kazao da za sve što radii ma dozvole i dokumentaciju, koju u svakom trenutku može staviti na uvid bilo kome.

“Nijedan centimetar zemljišta na kojem radim nije bez dozvole za gradnju. Ja radim po zakonu, a neka drugi koji su gradili i devastirali Skrivenu vide da li su oni radili po zakonu. Njima smeta što ja radim po zakonu. To je jednostavno moja imovina i ja mogu sa njom raspolagati kako hoću. Nije bilo dogovora za prodaju tog zemljišta, i ja sam počeo da gradim”, kazao je Dedović.

Portal RTCG je prošle godine objavio da je privatni vlasnik zemljišta na planini Cmiljevici kod Berana, isparcelisao skijašku stazu koja je oduvijek postojala i korištena  na ovom terenu i oglasio na prodaju.

Urbanističko tehnički uslovi datiraju iz 2021. godine, i u njima piše da je riječ od poljoprivrednom zemljištu – pašnjaku. 

Guberinić ističe da ako država i nakon ovoga ostane nijema na to što se dešava, odnosno ne proglasi javni interes po Zakonu o skijalištima, da im neće preostati ništa drugo već da razmontiraju žičaru, u popularnom mjestu pod nazivom Skrivena, i da konačno dignu ruke od svega.

“Nama nije jasno kako je vlasnik baš tu započeo da gradi, a imao je zemljišta i na drugim lokacijama. Ali mi ne želimo da ulazimo u svađu sa njim, kao ni sa drugim vlasnicima zemljišta ako krenu da isto rade. Za mjesec dana je trebalo da se vodi javna rasprava i takozvano izlaganje, i zašto se nije sačekalo do tada ne znam, ali sada je kasno ako država ne interveniše", rekao je Guberinić.

Njemu i njegovom bratu, kako objašnjava, nije jasno kako je Ski centar Lokve napravljen prije četrdeset godina i kako je izgrađena i radila žičara, a da sada nema dokumenata o tome.

“Kako se to dogodilo, gdje su dokumenta o tome kada je skijalište građeno. Neka se drugi time bavi, u čijoj je to nadležnosti, a mi samo tražimo da se u katastru upiše službenost skijališta, što je obaveza po Zakonu o skijalištima. Mi nismo željeli ni jednog trenutka da oduzmemo zemljište bilo kome, samo da nam se omogući da radimo nesmetano u sezoni, a ne da nas vlasnici zemljišta ucjenjuju”, kaže Guberinić.

Braća Guberinić iz Berana, od kojih stariji ima privatnu firmu u Švajcarskoj za njegu starih osoba i lica koja se oporavljaju od bolesti, registrovali su u Crnoj Gori preduzeće pod nazivom „Ski-centar Lokve“ sa istoimenim hotelom prije osam godina.

Njihovi planovi bili su vrlo ambiciozni. Željeli su da naprave dobar ski-centar, ali ne samo ski-centar, već i da na ovom mjestu ožive ljetnji planinski turizam. Planirali su izgradnju nove dugačke žičare, od hotela, pa sve do vrha Cmiljevice, na preko hiljadu i osamsto metara nadmorske visine, i to je ono o čemu su, kako kažu, intenzivno razmišljali.

Ski-centar Lokve, sa istoimenim hotelom nalazi se na nadmorskoj visini od 1350 do 1800 metara. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta koji od Berana vodi prema Rožajama. 

Otvoren je u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka i to je bilo vrijeme pravog procvata. Tada je predstavljao tek otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini. 

Uspijevao je da radi i devedesetih godina, u vremenima krize i poznate hiperinflacije, sve do nesrećne prve privatizacije, kada se društvo okupljeno oko firme Euroturist GMBH pokazalo kao potpuno neodgovorno.

Poslije velike agonije, ski centar je prodat Rusu Alanu Alikovu, ali ni ovaj Rus nije ispunio bajkolika obećanja. Onda su ga kupili braća Guberinići, emotivno vezani i za ovu planinu i za Berane, i napravili velike planove da ga konačno stave u punu funkciju i da mu vrate staru ljepotu i prepoznatljivost na turističkoj mapi Crne Gore i regiona.

Od države i Vlade nisu tražili novac. Tražili su samo da se riješe administrativne barijere, koje su za njih bile nepremostive.

Da je htio, bilo koji ministar turizma koliko ih se do sada izmijenjalo, mogao je to riješiti za najkraće vrijeme. Da li je ovo kraj Ski centra Lokve, ili makar popularne skijaške staze Skrivena, ostaje da se vidi?

Vlasnik zemljišta koji je iskopao temelje ima sve papire, a vlasnici Ski centra Lokve i dalje su nemoćni da nešto promijene, i najavljuju da će, iako su do sada uložili veliki novac, odustati od svega. Državne institucije i dalje ćute.