Stručnjaci upozoravaju da bi u narednih 25 godina, zbog zloupotrebe antibiotika, mogla da se vrate neka stara i iskorijenjena oboljenja, za koje više neće postojati lijek zbog rezistentnosti bakterija na antibiotike, a ratovi koji se vode na istoku i velike migracije možda mogu i ubrzati te procese, prenosi Blic.

U sjenci sukoba i loših sanitarnih uslova, Gaza se suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Stručnjaci upozoravaju da je situacija, koja uključuje ekspanziju zaraza i nestanak osnovnih usluga poput vode, idealna za pojavu novih zaraznih bolesti koje možda neće reagovati na postojeće ljekove. Prema riječima epidemiološkinje dr Slavice Maris, opasnost ne prijeti samo od novih zaraza, već i od onih starih, pa da se vratimo na pred penicilinsko stanje.

"Nije potreban dolazak novih bolesti kako bi se izazvao haos – migracija stanovništva i ratna stanja značajno povećavaju rizik od ponovnog pojavljivanja starih, zaraznih bolesti koje su već bile pod kontrolom. Ratna stanja i migracije stanovništva dovode do povećanog rizika od ponovne pojave starih bolesti", kaže dr Slavica Maris.

Poseban problem predstavlja antimikrobna rezistencija, koja je dodatno pogoršana nekontrolisanom upotrebom antibiotika. Dešavaće se da umiremo od najobičnije infekcije, jer lijeka koji će djelovati na bakteriju nećemo imati, upozorava epidemiološkinja.

"Svjedoci smo antimikrobne rezistencije, a sve to dovodi do situacije gdje obična infekcija može postati neizlječiva", rekla je Maris za Pink.

Opasnost nam je pred vratima?
Farmaceutkinja Sonja Stojiljković istakla je da su bakterija veoma pametni mikroorganizmi koji lako pamte proteine antibiotika i vrlo brzo mijenjaju svoju strukturu na taj način da antibiotik više ne može da djeluje na nju.

Cijelu situaciju dodatno komplikuje to što lijek ne može da se razvije tolikom brzinom, kolikom bakterija razvije otpornost.

"Nažalost, da biste vi novi lijek pustili u promet, to smo vidjeli u periodu korone, nije to tako lako. Mora da prođe deset godina pretkliničkih i kliničkih ispitivanja da biste vi jednu supstancu definisali kao potpuno efikasnu i potpuno bezbjednu da bi ona bila lijek koji će se onda naći u nekoj širokoj upotrebi", navela je Stojiljković za Blic.

"Postoje strašne prognoze i to već za 2050. godinu, kada se smatra da će se ući u ozbiljan period rezistencije i gdje će nam se vratiti neke bolesti koje smo imali prije antibiotika".

Pacijenti često griješe kada ne ispiju terapiju do kraja, ostane im lijek, koji oni kasnije ponovo uzmu kada osjete slične tegobe, upozorava farmaceutkinja. Napominje i da je veoma važno uzimati terapiju do kraja, onako kako je propisana.

"Mi se plašimo da će 21. vijek biti vijek superbakterije! Zato ovoliko i apelujemo na ponašanje ljudi, plašimo se da nećemo imati dovoljno sredstava da se izborimo sa mikroorganizmima", dodala je Stojiljković.

Smrt 39 miliona ljudi u narednih 25 godina
Studija objavljena u The Lancetu predviđa da bi patogeni otporni na ljekove mogli izazvati više od 39 miliona smrti u narednih 25 godina. U istom periodu, 169 miliona smrtnih slučajeva moglo bi biti povezano sa infekcijama otpornim na ljekove. Analiza pokazuje da je godišnje više od milion ljudi umiralo od ovih infekcija od 1990. do 2021. godine.

Smrtnost među djecom mlađom od pet godina od AMR-a opala je za 50% tokom tog perioda, dok je smrtnost među osobama starijim od 70 godina porasla za više od 80%. Predviđa se da će se ovi trendovi nastaviti do 2050. godine, i to sa čak smanjenom polovinom smrtnih slučajeva kod djece mlađe od pet godina i više nego udvostručavanjem kod osoba starijih od 70 godina.