Gjeka je da, pored današnjih aktivnosti, rade na izradi novog Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

“Zajednički cilj je da pripremimo zakon koji će ojačati ovu instituciju i omogućiti joj da dostigne prestižni status “A” u skladu sa Pariškim principima. Prema riječima ministra, status “A” nije samo tehničko priznanje, već i potvrda naše posvećenosti izgradnji snažnih demokratskih mehanizama za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Svoju odlučnost po tom pitanju Crna Gora je iskazala i kroz izjave posvećenosti na Generalnoj skupštini UN-a i obilježavanju 75. godišnjice od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskih pravima prošle godine”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava aktivno radi na pripremi dva važna zakona: krovnog antidiskriminacionog Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, čije se usvajanje očekuje ove godine, i Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

“Ministar je podvukao važnost saradnje i koordinacije sa relevantnim akterima, posebno u oblasti zaštite ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije. “Institucija Zaštitnika, kao nacionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, jedan je od najvažnijih partnera s kojim dijelimo iste vrijednosti,” istakao je Gjeka.

Zaštitnik ima ključnu ulogu u jačanju svijesti o vladavini prava, dosljednoj zaštiti ljudskih prava i sloboda, praćenju pristupa pravdi i pravnoj sigurnosti građana i građanki, kao i osiguravanju zakonitog i nepristrasnog rada državnih organa.

Gjeka je izrazio očekivanje da će rad na ovom zakonu rezultirati propisom koji neće samo ispuniti tehničke kriterijume, već i odgovoriti na stvarne potrebe građana Crne Gore, pružajući Zaštitniku alate i kapacitete potrebne za još djelotvorniji rad.

Na uvodnom obraćanju, Siniša Bjeković zaštitnik ljudskih prava i sloboda, je istakao da se nalazimo na početku posla koji je važan, kako za cijelu državu na putu evropskih integracija i obaveza koje kao država imamo prema međunarodnim partnerima, tako i za instituciju Zaštitnika koja očigledno ima potrebu za dodatnim inoviranjem zakonodavstva kada je ova oblast u pitanju.

“Osim jačanja institucionalnih kapaciteta, što je jedan od rezultata koji treba da proisteknu iz ove inicijative, svakako da je važna okolnost da bez izmjene zakonodavstva ne možemo računati na jačanje statusa kod Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava, na način da ćemo iz statusa B napredovati u status A”, istakao je Bjeković.

Što se tiče dodatnih kvaliteta koje ova zakonodavnaa inicijativa treba da proizvede, očekivanja su da će ona biti i u funkciji jačanja potencijala institucije da odgovori zahtjevima građana kada su u pitanju njihova prava i slobode.