Koštanj je jedini orašasti plod koji na tridesetak grama sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija. Osim toga, to je i jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, pa tako samo 85 grama koštanja puža 45 odsto dnevnih potreba.
Bogat je i folatima, kojih obično ima u zelenom lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i sjemenkama. Snabdijeva organizam vitaminima B1, B2, B6 i folnom kisjelinom. Folna kisjelina važna je za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK, pa konzumacija hrane bogate folatima sprječava pojavu anomalija kod fetusa.
Koštanj je i sjajan izvor vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa holesterola. Da biste imali najviše koristi od koštanja, tokom sezone pojedite do 85 grama na dan.
Jedući koštanje unijećete i magnezijum, bakar, mangan, kalcijum, fosfor, cink kao i određene količine kalijuma (518 mg/100 g). Kalijum je vrlo bitan element jer dovodi u ravnotežu nivo natrijuma, srčane otkucaje i krvni pritisak. Magnezijum i fosfor su važni za metabolizam kostiju.
Bez glutena: Poput lješnika i badema, koštanj ne sadrži gluten. Zbog toga je popularan u prehrani onih koji izbjegavaju gluten.
Analizirajući sastav vidljivo je da ima najveći procenat skroba, po čemu je sličniji krompiru i kukuruzu nego drugim orašastim plodovima. Brašno koštanja se lako vari, a nema razlike da li ćete jesti koštanj kuvan, pečen ili kao pire. U Italiji, posebno u Toskani, od brašna koštanja se prave, kolači, sladoled, sladak hljeb, supe i sosevi.
Narodna medicina: Koštanj pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a čaj od koštanja odlično ublažava simptome astme i bronhitisa.
Važno je razlikovati pitomi i divlji koštanj. Ovaj drugi nije za jelo, ali je zato vrlo ljekovit i koristi se u obliku krema. Najpoznatiji je u liječenju proširenih vena i oštećenih kapilara. Divlji koštanj koristi se i u liječenju hemoroida, bolnih menstruacija kao i u slučaju povećanja prostate.
(Izvor:Analitika)
