U nedavnoj studiji američki naučnici otkrili su da muškarci koji ne doručkuju imaju 27 odsto veće šanse da umru od srčanog udara ili dobiju hroničnu bolest srca.
Tim sa Harvarda kaže da propuštanje ovog obroka tijelo stavlja pod “dodatni stres”.
Dakle, da li je doručak zaista tako važan za zdravlje i šta bi tada trebalo da jedete?
Da li je doručak zaista obavezan?
Nema ničeg naročitog u doručku što ga čini naročito važnim za zdravlje, tvrdi dr Suzan Džeb načelnik Odjeljenja za ishranu i javno zdravlje Medicinskog istraživačkog vijeća u Velikoj Britaniji.
“Mislim da bi ljudi bili u istom riziku od gojaznosti kada bi preskakali ručak i večeru, ali to rijetko ko radi, pa i nije interesantno za proučavanje”, kaže ona.
Ipak, oni koji su zagovornici doručka tvrde da njegov značaj leži u ubrzavanju metabolizma, koji se usporava tokom sna, pa ga doručak navodno ponovo pokreće.
Dokazi, međutim, slabo idu u prilog tome, kaže Navid Satar profesor metaboličke medicine na Univerzitetu u Glazgovu.
“U istraživanjima poput onog koje je pokazalo vezu između doručka i srčanog udara, postavlja se pitanje da li možda ljudi koji preskaču jutarnji obrok možda imaju generalno nezdrave navike i nisu organizovani s obrocima”, kaže on.
Nemate apetita? Krivi su geni
Ako ne možete da jedete odmah poslije buđenja, vjerovatno je za to kriv vaš biološki časovnik, koji je djelimično određen vašim genima.
Oko 10 odsto populacije nasljeđuje gene koji pomalo usporavaju njihove časovnike, pa se oni teže bude i nemaju apetit po buđenju, kaže stručnjak za spavanje dr Nil Stenli.
“Kad se probudimo, većina procesa počinje da priprema tijelo za dnevne aktivnosti, uključujući i otpuštanje hormona koji nas čine gladnim. Međutim, ako ste ‘noćna ptica’ koja kasno ide na spavanje i teško se budi ujutru, nećete se buditi gladni”, kaže on.
Takođe, dr Stenli smatra da takvi ljudi ne treba da se tjeraju da jedu odmah po buđenju.
Ipak, on apeluje da se ljudi više trude da liježu na vrijeme, jer će tako svoj biološki časovnik bolje sinhronizovati sa tjelesnim funkcijama.
(Ne)Doručkujte kao kralj
Neki stručnjaci stavljaju pod znak pitanja staru izreku da doručak treba jesti sam, ipak neke studije pokazuju da nas on štiti od gojaznosti.
Naime, istraživanje je pokazalo da osobe koje preskaču doručak, za ručak jedu veće količine kaloričnije hrane.
Riječ je o tome da je ljudima potrebna masna ili slatka hrana poslije gladovanja tokom sna i jutra.
Ipak, to ne znači da će redovan doručak učiniti da smršate.
Bez obzira na to koliko i kako doručkujete, ješćete otprilike isto za večeru i ručak.
Ipak, ako ste odlučili da smršate, trebalo bi da unesete oko 300 kcal za doručak, što znači oko jedne činijice ovsene kaše sa medom, ili kuvano jaje sa parčetom integralnog hleba.
Vodite računa o musli mješavinama koje kupujete u supermarketima i koje smatrate zdravim obrokom, jer su obično puni šećera.
Najgori izbor su masna i slatka peciva od bijelog brašna.
Takođe, ako ste doručkovali, a crijeva vam krče već u 11 ujutru i pritom imate višak kilograma, to može biti znak otpornosti na insulin, što je početni znak dijabetesa.
Insulin pretvara šećer u energiju u tijelu, ali ako vaše tijelo postane otporno na ovaj hormon, tijelo će ga još više proizvoditi.
To znači da čim se šećer iz vašeg doručka metaboliše, preostaće još insulina u vašem krvotoku, pa ćete opet osjetiti glad.
Ako osječate takve simptome i pritom ste stalno umorni, posjetite ljekara i pokušajte da smršate barem malo.
Naučite da jedete zdravo
Vi možda volite da počnete dan slatkim obrokom, ali to ne znači da se ne možete navići na zdraviju varijantu.
Naime, ako stalno jedete veoma slanu ili veoma slatku hranu, vremenom će vaše kvržice za ukus postati “otporne” na nju. Zato će vam biti potrebno sve više takvih namirnica, a neizbježno će se to odraziti i na vašu liniju.
Međutim, ako promenite vaše navike, vremenom ćete zavoleti ukus namirnica koje nisu toliko začinjene.
