Prema najnovijim podacima Državne izborne komisije, na osnovu podataka sa 99,51 odsto obrađenih biračkih mjesta, za inicijativu "U ime obitelji" i ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, glasalo je 65,75 odsto birača, dok je protiv glasalo 33,89 odsto.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je glasao protiv, istakao je da takvi rezultati "za one koji su pratili razvoj događaja nisu iznenađenje, iako možda jesu razočaranje", ali da ne smiju biti povod za nove podjle u društvu.
"Ono što očekujem je da, bez obzira što je ovaj nepotrebni referendum ovako završio, da to neće biti prepreka da podržimo Zakon o istopolnim zajednicama", kazao je Josipović, javila je Hina.
Prva potpredsjednica vlade Vesna Pusić ocijenila je da 35 odsto onih koji su na referendumu prepoznali važnost slobode i izjasnili se protiv diskriminacije, nije dovoljan, ali ni mali broj ljudi, i da se mora dalje raditi na temama borbe protiv diskriminacije.
"To znači da je pred nama vrijeme u kojem ćemo morati i htjeti i dalje raditi na temama slobode i borbe protiv svakog oblika diskriminacije", istakla je Pusić.
Ona je izrazila uvjerenje da među 65 odsto ljudi koji su glasali "za", "mnogi ne prepoznaju da se zapravo radi o glasu za diskriminaciju i da bi, kad bi se jasno pitali, mnogi od njih takođe bili protiv".
Potpredsjednica vlade Milanka Opačić izjavila je da joj je žao što je na "nepotreban i suvišan referendum" potrošeno 48 miliona kuna iz budžeta i izrazila žaljenje "što je Hrvatska pokazala da je zemlja u kojoj je većina vrlo netolerantna prema ljudskim pravima".
Opačić je izrazila nadu u skoro donošenje ustavnih promjena koje će onemogućiti dalje referendumsko umanjivanje prava manjina i najavila da će na sjednici vlade u četvrtak vjerovatno biti prihvaćen predlog zakona o životnom partnerstvu, koji će dati određena prava homoseksualnim zajednicama.
Prema najnovijim podacima Državne izborne komisije, na osnovu podataka sa 99,51 odsto obrađenih biračkih mjesta, za inicijativu "U ime obitelji" i ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, glasalo je 65,75 odsto Hrvata, dok je protiv glasalo 33,89 odsto birača.
Kada je riječ o glasanju po gradovima, Zagreb i većina ostalih gradova i sjedišta županija glasali su za, a jedino su građani Rijeke, Pule, Varaždina i Čakovca većinom glasali protiv.
Pored toga, ubjedljivo visok procenat glasalih "za" zabilježen je u inostranstvu - 73,26 odsto, dok je protiv glasalo 26,21 odsto birača prenosi Tanjug.