Finci spadaju u prvu skupinu, pa ne čudi da imaju i šest puta veću stopu srčanih udara nego Japanci! Na što još treba paziti ako želimo održati zdravlje srca?
1. Prerađeni mesni proizvodi
Viršle,slanina, kobasice i delikatesno meso – čak i ono nemasno, poput ćurke – prerađeni su tako da nose teret natrijuma i konzervansa, često nitrata i nitrita, koji su povezani sa srčanim problemima. 'Tokom obrade se lako izgubi kontrola nad kvalitetom sastojaka', kaže dr Cynthia Thaik, kardiologinja iz Los Angelesa.
Obrađeno meso je takođe bogatije zasićenim masnoćama, a ima i manje proteina, upozorava dekan Yale Prevention Research Centera dr David Katz. Obrađeno meso je povezano i s većim rizikom od dijabetesa i karcinoma gušterače.
Umjesto toga jedite: više ribe! Ili kobasice i paštete koje ćete pripremiti sami, tako da ste sigurni što sadrže. No i tad ne pretjerujte.
2. Hidrogenizirana biljna mast
Ove masne kiseline su umjetne, stvorio ih je čovjek i ne mogu se naći nigdje u prirodi. Ali zato ih ima u gotovo svim slatkišima, keksu i kolačima u samoposlugama. Dakako, u vidljivijem obliku tu je i margarin. Navode se pod imenom transmasti, očvrsnuta biljna mast, a ponekad samo kao biljna mast. U hranu se stavljaju isključivo zato, jer ih je jeftino proizvesti i lako transportovati. To što podižu štetan holesterol i istovremeno snižavaju dobar, HDL holesterol i dovode srce u rizik, prehrambenu industriju ne zabrinjava.
Pazite na hidrogenizovane i djelomično hidrogenizovane masti na popisu namirnica.
Umjesto toga jedite: maslinovo ulje ili maslac, ali i tu treba paziti da ne pretjerate. Umjesto slatkiša jedite voće, a kolače i keks pripremajte kod kuće.
3. Crveno meso
Danas se jede gotovo svakodnevno i u velikim količinama. Problem je što je ovo meso puno zasićenih masti, čak i kad je neobrađeno. 'Ne želim reći da moramo jesti samo bilje, ali umjerenost je uvijek ključ', kaže dr Thaik.
Iz American Heart Associationa upozoravaju da od sveukupno unesenih kalorija, zasićene masti ne smiju biti zastupljene više od 7 posto, što bi značilo oko 10 do 15 grama zasićenih masti dnevno prenosi Kolektiv.
Umjesto toga jedite: više ribe! Ili bijelo meso, ali ne svaki dan.
4. Pržena hrana
Kako restorani na istoj masnoći prže više puta, mast postaje sve više i više zasićena. Osim toga, mnogi restorani za prženje koriste ranije spomenute transmasti.
Zanimljivo je da je u špankom istraživanju iz 2012. pronađeno da prženje stvara veliku razliku. Među 41.000 španskih odraslih osoba, istraživači su pronašli vezu između pržene hrane i srčanih problema.
Umjesto toga jedite: kuvanu hranu ili pečenu na slabijoj vatri na maslinovom ulju.
5. Zašećereni napici
'Kad mislimo na srčane bolesti, najčešće ih povezujemo s holesterolom i masnoćama, ali znamo da i šećer, jer je povezan s pretilošću i uticajem na inzslin, ima puno veze s razvojem arteroskleroze', kaže dr Thaik. Zapravo, ako pijete jedno zašećereno piće na dan, imate 20 posto veći rizik dobiti srčani udar, pokazuje jedno istraživanje iz 2012. To vrijedi čak i ako ovaj dodatni šećer ne uzrokuje debljanje.
A dijetni gazirani napici nisu ništa bolji. Istraživanje iz 2012. pokazalo je da dnevni unos dijetnog gaziranog napitka povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i prijevremene smrti. Tačan razlog naučnici još ne znaju.
Umjesto toga: pijte vodu (dodajte malo limuna ako želite), cijeđeni sok raznog voća ili biljne čajeve (koje ste sami skuvali, a ne kupljene u bočici).
6. Brza hrana
Malo je toga na jelovniku restorana brze hrane što ne sadrži zasićene masti, transmasti, šećer ili natrij, pa je većina tih jela, zapravo, uvijek katastrofa za srce. Jedno istraživanje iz 2012. je ispitivala učinke brze hrane na arterije nakon samo jednog obroka, te se pokazalo da je sposobnost krvnih žila da se rastegnu pala za 24 posto.
'Ne samo fast food, nego prerađena hrana uopšte ima vrlo visok sadržaj natrijuma', kaže dr Thaik. Gotove supe i umaci, ali i hleb mogu biti iznenađujuće velik izvor soli.
Umjesto toga: na posao ili izlet nosite hranu koju ste skuvali kod kuće.
