Dubai je riješio da baš u noći između 2013. i 2014. potuče Kuvajt koji u Ginisovoj knjizi rekorda slovi kao država na čijem nebu je duž pet kilometara priobalja 64 minuta blistao i praštao najveći, ikada viđeni, vatromet. U moru novogodišnjih vatrometa na svim meridijanima, Dubai je skovao ambiciozni plan da sve svjetske oči izdvoje njegovu „eksploziju“. Sa 400 lokacija lansiraće 400.000 vatrometa, pod kontrolom 100 kompjutera, uz prateće muzičke efekte.
U novogodišnjoj noći mnogo od zemaljskog života biće zbog ovog spektakla promijenjeno i preusmjereno u Dubaiju, da bi nebo bilo pretvoreno u slobodnu zonu vatrometa. Na spektakl u samom Dubaiju gledaju kao na proslavu uspješne godine i „temelj prosperitetne budućnosti“, koja se posebno odnosi na privlačenje posjetilaca u Emirate na Svjetsku izložbu 2020. godine.
Znatiželju su podstakli najavama vatrometa u obliku „sokolovog ljeta“ i 10 kilometara široke scene izlaska sunca duž 100 kilometara duge obale. Iznad dva prepoznatljiva simbola Dubaija, grupa vještačkih ostrva u obliku palme i globusa, 200 pirotehničara utrošili su mnogo truda, umijeća, dana i dolara da bi spektakl kulminirao „uzdizanjem“ ogromnih vatrometa koji će da se spoje bojama i oblicima u, do sada najvećoj „nebeskoj“ zastavi Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Za poznavaoce i ljubitelje ove vještine, međutim, eksplozija veselih boja i oblika u Dubaiju, samo je dokaz umijeća starog 14 vekova. Njegova nezvanična prijestonica stolećima je Kina, gdje je u sedmom veku vatromet nastao, postao nezaobilazni pratilac proslava i postao toliko značajan da je izrodio vrlo cenjenu profesiju pirotehničara. U Kini se danas proizvodi i iz ove zemlje izvozi najviše pirotehničkih naprava.
Šest vjekova je trebalo da ovu vještinu savladaju Arapi, a čak deset da bi stigla do Evrope. Lav Izmailov, ambasador Petra Velikog iz Kine je izvestio: „Kinezi prave vatromete kakve niko u Evropi nije vidio“.
Kompozitor Hendl je 1749. godine komponovao Muziku za kraljevski vatromet. Strast prema vatrometu s vremenom se toliko proširila i rasla da danas postoje brojni klubovi pirotehničara, uključujući i međunarodni sa 3.500 članova. Činjenica da su se iz vatrometa „izrodile“ i rakete, korišćene u ratovanju, odavno je otkrila i opasnost od „igranja“ njime. Zato su danas vatrometi klasirani, a njihov transport i korišćenje zakonski regulisani u mnogim zemljama. Veliki vatrometi zakonom su dozvoljeni samo profesionalcima, ostalima samo manji iz kategorije „konzumne pirotehnike“.
Kreativniji i vedriji dio priče čine serije figura, od dalija i zvijezda, do pauka i riba, kao i festivali, nadmetanja i rekordi u „eksplozijama slavlja“. Sve počinje od pet komponenata - goriva, kiseonika za sagorijevanje, hemikalija za boje, hlora za pojačanje boje plamena, a završava se vezivnim sredstvom svega toga, koje u susretu dvije godine, praskanjem zviždanjem, šarenilom boja i oblika teško da ne probudi tračak nade i optimizma.
