BEČ - Austrijski istoričari negiraju tvrdnje iz Beograda prema kojima su postojali planovi za početak Prvog svjetskog rata 13 mjeseci prije sarajevskog atentata i 14 mjeseci prije austrougarske objave rata Srbiji.
"Pismo nije ništa značajno", reagovao je jedan od poznatijih austrijskih eksperata na temu Prvog svjetskog rata Manfrid Rauhenštajner, povodom pisma koji je u Andrićgradu predstavljen prije par dana od strane direktora Arhive Srbije Miroslava Perišića.
To pismo je bečki vojni guverner BiH Oskar Poćorek uputio tadašnjem ministru finansija Austrougarske monarhije Leonu Bilinskom, 28. maja 1913. godine, a prepis je sada predstavljen u odjeljenju za istoriju Kamengrada.
Perišić je rekao da je to pismo višestruko značajno za sve one koji se bave proučavanjem Prvog svjetskog rata, jer otkriva ne samo namjere ratnih krugova Beča da ga povedu, već i stavove vladajućih krugova prema Srbima, Hrvatima i muslimanima i njihove međusobne odnose, a posebno na politiku Beča prema Srbima u Bosni i Srbiji, kao i prema pobornicima ideje ujedinjenja Južnih Slovena.
Ovaj izuzetno važan dokument do sada nije bio dostupan istoričarima niti je korišćen u naučnim radovima, iako je prvi put objavljen 1928. godine u listu "Večernja pošta" u Sarajevu i bio čuvan u tzv. crnom kabinetu gdje se skriva najpovjerljivija pošta, istakao je Perišić.
"Poćorekovo pismo je dokument koji spada u primarne istorijske izvore, jer je nastalo onog momenta kada se događaj desio i ono je jedan od najznačajnijih istorijskih izvora za izučavanje pitanja krivice i odgovornosti za početak Prvog svjetskog rata", rekao je Perišić.
Naveo je da razlozi za prećutkivanje ovog dokumenta nije teško otkriti, jer se njegov sadržaj nije uklapao u željenu, odnosno konstruisanu nenaučnu sliku predistorije i istorije početka Prvog svetskog rata.
Bečki dnevnik "Kronen cajtung" ukazuje da je Perišić predstavio novinarima samo prevod pisma. Prema bečkom listu prevod je suprotnost onoga što Srbija namjerava da njime dokaže.
U pismu bečki vojni guverner govori o "neizbježnom ratu za par godina" i da "Srbija nikada ne može biti napravljena pouzdanim prijateljem", zato što će "se zemlja u svakom budućem ratu otvoreno i odlučno boriti na strani preostalih neprijatelja", navodi list.
Istovremeno, ukazuje "Kronen cajtung", u pismu Poćorek predlaže da "se Srbija mora učiniti bezopasnom time što bi monarhija sa ovom zemljom sklopila najmanje jedan trgovinski, carinski i vojni sporazum".
Tanjug
