U posljednjoj godini raste mu i vrijednost i sve je više ljudi i firmi uključeno u ovaj način transakcija. Među njima je i PayPal.
U Crnoj Gori, pored Petrovića, još samo u Podgorici i Baru postoje ljudi koji su uključeni u transakcije Bitcoinima.
“Postoji više načina da dođete do Bitcoina. Jedan je mining ili takozvano 'rudarenje', a drugi je da na za to specijalizovanim berzama za konvencionalni novac (dolar, euro, jen) kupite Bitcoin”, objašnjava Petrović.
“Uz pomoć računara i drugih specijalizovanih mašina, koristeći električnu energiju i Internet, stvaram BTC. Što je oprema vrijednija (skuplja) i brža, iskopa se veći broj BTC. Sa mojim mašinama mogu da proizvedem oko 4 BTC, što je po trenutnom kursu 4.000 američkih dolara”, navodi Petrović i tvrdi da se “ovim može baviti svako ko iole zna nešto o kompjuterima”. Naravno, neko bi trebalo da zainteresovane uputi u posao.
“Ključnu ulogu igraju skupe grafičke kartice koje raspakuju fajlove i šalju ih nazad serveru koji je negdje daleko. Takvih fajlova je mnogo, ali samo jedan u paketu daje nagradu koja se sastoji u određenoj količini BTC-a. Ko radi brže i ulaže više, taj i profitira”, navodi Petrović .
Tvrdi da su prednosti upotrebe Bitcoina brojne. Transakcije se obavljaju direktno, bez ikakvih posrednika i dodatnih troškova i nisu ni pod čijim nadzorom. Sve što je potrebno jeste Internet konekcija. Umjesto središnje institucije koja bi nadzirala proces, uzimala proviziju ili ostvarivala dobit na špekulativnim radnjama, razmjenu valute nadgleda softver koji algoritmima osigurava broj “kovanica” i njihovo trošenje, pišu Vijesti.
“Kada otvorite nalog vi dobijate jedan kod od 34 cifre koji vam služi da i vama neko može da plati, isto tako kao što vi možete da platite bilo gdje u svijetu“, kaže Petrović.
Osim što se prenos ovog novca ni u kom dijelu ne oslanja na banke i slične institucije koje nad ovim procesima nemaju nikakvu kontrolu, vrijednost Bitcoina potpuno je nezavisna od zvaničnih tokova novca i plemenitih metala na svjetskom tržištu. Ona se oslanja na povjerenje njegovih korisnika.
„Njegova vrijednost je u ubjeđenju, a vrijednost mu zavisi od ponude i potražnje, što je normalno, kao i na svim drugim berzama“, kaže Petrović i tvrdi da bi se zahvaljujući poslu sa Bitcoinom u Crnoj Gori mogao zaposliti veliki broj ljudi sa evidencije Biroa rada.
“Kada bi država prepoznala potencijale i zainteresovanima da uđu u posao, odobravala kredite od pet-šest hiljada eura za kupovinu mašina, problem nezaposlenosti bi bio znatno smanjen”, uvjeren je Petrović.
Kandidati bi morali imati znanje o kompjuterima i morala bi biti organizovana obuka.
Broj ljudi u svijetu koji raspolažu ovim virtuelnim novcem raste iz dana u dan i trenutno iznosi oko milijardu, a Petrović je uvjeren da će, uprkos nekim kontroverzama zbog mogućnosti zloupotrebe, u bliskoj budućnosti potisnuti sredstva plaćanja na koja smo navikli.
