I Švedskoj potreban NATO
Švedska vojska u Avganistanu

Promjena strateške politike

I Švedskoj potreban NATO

Švedska, iako pripada krugu razvijenih zemalja, prinuđena je da mijenja svoju stratešku odbrambenu politiku, zbog nedostatka sredstava. Sve su glasniji zahtjevi da se prošire partnerstva izvan nordijskog komšiluka, prema NATO-u i Evropskoj uniji.

Smatrajući da njeni vojno-odbrambeni kapaciteti postaju neadekvatni, Švedska mijenja svoju stratešku politiku, kako bi proširila svoja partnerstva izvan nordijskog komšiluka, uključujući NATO i EU, piše portal "Defense News".

Prvi korak u tom procesu bilo je formiranje ekspertske grupe na čelu sa Tomasom Bertelmanom, bivšim švedskim amabasadorom u Moskvi (2009-2012). Grupa je Ministarstvu odbrane Švedske podnijela finalni izvještaj u oktobru.

Tokom te inicijative, kojom se procjenjuju najznačajniji aspekti odbrambene kooperativnosti i vojnog planiranja, nedavno je podneseno nekoliko izvještaja u kojima je kritikovana spremnost državne odbrane i budžetski rezovi, koje je napravila administracija premijera Fredrika Reinfelta.

Neophodno približavanje NATO-u i EU

Zbog takvih izvještaja Nacionalne službe za reviziju, Komande oružanih snaga i Skupštinskog odbora za odbranu, Vlada je obećala potpunu i transparentnu debatu o potrebama nacionalne odbrane, u kojima će se raspravljati o prednostima međunarodne vojne saradnje i finansijskim garancijama koje bi obezbijedile punu spremnost i sposobnost u svim oblastima.

"Vlada je odluku donijela blagovremeno. Skupštinski odbor za odbranu preporučio je takve aktivnosti sredinom 2013. Osjećali smo da bi nacionalna bezbjednost, uz blisku saradnju u oblasti odbrane sa NATO-om i EU, najbolje uticala na mogućnosti nacije kada je odbrana u pitanju", rekao je predsjedavajući odbora Piter Haltkvist.

Kako je kazao Halkvist, značajno je što je grupa predvođena Bertelmanom uradila izvještaj prije Vladinog plana da ispravi Odbrambeno-politički okvir u 2015. Revizija politike nacionalne odbrane radi se svake četiri do šest godina i ona daje smjernice Vladi kako da razvija odbrambenu politiku, na političkom nivou.

"Sigurno, postoje jaki interesi da se intenzivira saradnja sa EU i NATO-om. To je sve više očigledno", rekao je Halkvist.

"Moguće da ćemo vidjeti nove predloge u vezi finansiranja odbrane i povećavanja stepena finansiranja koje će zadovoljiti ljudstvo i sposobnost pripadnika vojske, jačajući potrebe i ambicije", rekao je on. "U ovom trenutku, Vlada sve uzima u obzir."

K. Enstrom i A. Rasmusen

Sve bliže NATO-u: K. Enstrom i A. Rasmusen Sve bliže NATO-u: 

Da bi optimizovala odbrambene sposobnosti, Švedska će morati da ide van ograničenja tradicionalne nordijske saradnje, smatra švedska ministarka odbrane Karin Enstrom.

"Primarna svrha nove revizije je da se prioriteti švedske odbrane što bolje podrže kroz jačanje saradnje sa savezima kao što su NATO, EU, a možda i sa drugim zemljama u Evropi", kazala je Enstrom.

Švedska, kako je istakao, mora da osmisli bezbjednosnu i odbrambenu politiku koja je dugoročna i predvidljiva.

Bertelmanova grupa, kaže ministar, ima zadatak da izradi prijedloge koji obuhvataju "razvojne mogućnosti" u formiranju međunarodnih partnerstava u oblasti odbrane, posebno sa NATO-om i EU.

"Međunarodna saradnja u oblasti odbrane donosi mnoge benifite. Angažovanje u partnertsvima omogućiće nam da resurse koje trošimo na odbranu koristimo pametnije'', dodala je Enstrom.

Grupa predvođena Bertelmanom takođe će, kako kaže Enstrom, dati predloge za promociju konkretnih oblika vojne saradnje sa komšijskim, nordijskim državama.

Međutim, ministar je istakao da je napredak u izgradnji jake odbrambene saradnje sa nordijskim partnerima iznevjerio očekivanja Švedske.

"Različite nordijske zemlje izabrale su različitu bezbjednosnu politiku, a i Danska i Norveška su već članice NATO-a", objašnjava Enstrom.