Engleski i holandski autori udružili su snage te analizirali publikacije koje doprinose negativnom publicitetu pšenice kako bi došli do istine o uticaju žitarica po zdravlje.

Neke dijete (Paleolithic Diet , Wheat Belly) temeljene su na tezama kako škrob prisutan u žitaricama nije jednak onome u povrću zbog čega doprinosi povećanju nivoa šećera u krvi te razvoju gojaznosti. Nadalje, neki autori dijeta povezuju gojaznost s unosom žitarica pripisujući to paralelnom porastu proizvodnje žitarica i stope gojaznosti. No, gojaznost je metabolički poremećaj kojem doprinosi veliki broj faktora, a nema naučne podloge koja potvrđuje kako je jedna skupina namirnica ili sama pšenica uzrok tome. Takođe, uprkos porastu proizvodnje žitarica i gojaznosti ne postoji naučno dokazana uzročno-posljedična povezanost između te dvije komponente.

Autori naglašavaju kako veliki broj studija povezuje unos cjelovitih žitarica sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 te doprinosom boljoj regulaciji tjelesne mase. Stručnjaci smatraju žitarice vrijednim izvorima nutrijenata te ju preporučaju zbog povoljnih uticaja na zdravlje. Ističu kako se izbjegavanje žitarica (pšenica,raži, ječam, zob) preporučuje isključivo osobama s celijakijom ili ustanovljenom osjetljivošću na proteine pšenice.

(Izvor:MOJEzdravlje)