Na ovaj proces međunarodna zajednica gleda blagonaklono, iako je nepodijeljena ocjena stručnjaka da bi stvaranje vojske Kosova destabilizovalo Balkan, pišu Novosti.

Namjera privremenih institucija u Prištini je da sadašnjih 2.500 pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga ustroji u sistem nalik američkom, koji bi imao zeleno svjetlo za djelovanje u vanrednim situacijama, ali i u slučajevima ugroženosti unutrašnje bezbjednosti. Sve ovo, kako se čuje u Prištini, odvija se uz saglasnost NATO i civilnih tijela međunarodne zajednice. Ovaj savez, čiji su vojnici u sastavu Kfora, zasad se protivi samo upotrebi termina “vojska” u zvaničnom nazivu ovih snaga.

Transformacija kosovskih snaga bezbjednosti u gardu, prema mišljenju stručnjaka za bezbjednost, samo će dodatno da zategne balkanski bezbjednosni čvor. On je već zakomplikovan prošlogodišnjim sklapanjem sporazuma vlasti Prištine i Tirane o zajedničkoj obuci i djelovanju sa albanskom vojskom, ali i postavljanjem komandanta terorističke OVK Agima Čekua za ministra bezbjednosnih snaga.

Da je transformisanje Kosovskog zaštitnog korpusa u snage nalik Nacionalnoj gardi SAD samo način da on proširi svoje nadležnosti, smatra nekadašnji direktor VBA Momir Stojanović.

"Snage u pokrajini prema važećim dokumentima imaju uska ovlašćenja", kaže Stojanović i podsjeća da je gro njihovih nadležnosti vezan za elementarne nepogode i pomoć civilima.

"One trenutno nemaju karakter oružanih, odnosno odbrambenih snaga. Institucije na KiM zato insistiraju na transformaciji u neki vid čvršće vojne organizacije. Nacionalna garda ima znatno šira ovlašćenja u SAD nego što KBS ima na KiM i nema sumnje da će Priština i ubuduće raditi na zaokruživanju svojih oružanih snaga."

General Stojanović ukazuje i na to da je nepodijeljeno mišljenje domaćih i stranih stručnjaka da će stvaranje vojske Kosova ugroziti bezbjednost Balkana. To će, kako naglašava, biti test i za međunarodnu zajednicu, koja ne bi smjela da dozvoli tihe procese stvaranja oružanih snaga, naročito bez dijaloga u kome bi učestvovala i Srbija.

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general-potpukovnik u penziji Branko Krga smatra da naziv oružanih snaga Kosova ne ukazuje na opasnost, ali i da će stepen budućeg rizika zavisiti od političkih poteza prištinskih vlasti.

"Kosovske snage zasad ne pokazuju namjeru da djeluju agresivno, ali niko ne može da garantuje da će tako da bude uvijek", objašnjava Krga. "Sadašnja organizacija ovih snaga nema mnogo veze sa ustrojstvom američke Nacionalne garde, koja nije operativna vojna sila." 

General Krga pojašnjava da je Nacionalna garda SAD nalik na nekadašnju jugoslovensku teritorijalnu odbranu i da je uglavnom čini rezervni sastav. Na Kosovu, međutim, to nije slučaj, jer su u sastavu KPS profesionalci koji prolaze vojnu obuku i plaćeni su.

Na ključnu činjenicu da Kosovo još uvijek nije međunarodno priznata država i član UN i da kao takva nema pravo na sopstvenu vojsku, podsjeća Radovan Radinović iz Kluba generala i admirala. To je, prema njegovim riječima, i osnovni razlog što vlasti u Prištini pribjegavaju drugačijim nazivima oružanih snaga koje faktički tamo postoje.

"Srbiji su vezane ruke", jasan je Radinović. "Jer međunarodne snage u pokrajini nisu statusno neutralne i čine sve da Srbiju istisnu sa KiM, čemu je doprinijelo i potpisivanje Briselskog sporazuma. A KBS imaju sporazum sa Vojskom Albanije, po kojem se predviđa zajedničku obuku."

Ministar bezbjednosnih snaga Kosova Agim Čeku, kako se spekuliše u prištinskoj štampi, dobio je uvjerevanja komande NATO da se ovaj savez neće protiviti transformaciji trupa Kosova u foramciju nalik Gardi. Čeku, međutim, najavljuje i blisku promjenu kosovskog Ustava i zakona, kojim bi bila otvorena vrata i za formalno uspostavljanje Vojske Kosova.