Na panelu posvećenom trenutnoj investicionoj klimi u zemljama Balkana, predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, predstavio je mogućnosti za investiranje i investicione potencijale naše zemlje.

On je kazao da se u Crnoj Gori u bliskoj budućnosti očekuje povećanje stranih direktnih investicija kao generatora ekonomskog rasta i zapošljavanja, navodeći da je u posljednje tri krizne godine prosječno učešće SDI u BDP-u je iznosilo oko 14%, što je visoko i za evropski prosjek. Naglasio je da su investicije u Crnu Goru stigle iz gotovo 90 zemalja svijeta, što potvrđuje atraktivan investicioni i poslovni ambijent u našoj zemlji.

- Crnoj Gori su potrebne investicije koje će da odgovore na sve izazove za postizanje i održanje kontinuiranog ekonomskog rasta. Prema apsolutno realnim najavama u ovoj godini Crna Gora bi trebalo da zabilježi rast ekonomije od 3,5%, a očekuje se priliv stranih investicija u iznosu od 600 miliona eura – rekao je Mijušković.

On je učesnike skupa upoznao da su Nacionalnim planom razvoja Crne Gore turizam, energetika i poljoprivreda definisani prioritetni sektori i to u skladu sa prirodnim potencijalima, interesovanjem investitora i dugoročnim ciljevima ekonomskog i društvenog razvoja.

Istakao je turizam kao generator razvoja crnogorske ekonomije, te da je naša zemlja i tokom kriznih godina bilježila rast turista.

- Svjetski savjet za putovanja i turizam Crnu Goru svrstava na prvo mjesto po stopi rasta turizma do 2021. godine. Do te vremenske odrednice, prema realnim očekivanjima, prihodi od turizma će biti na nivou od 1,5 do dvije milijarde eura – rekao je predsjednik Komore.

Posebno je naglasio da postoji veliki prostor za ulaganja u hotelsku industriju, i naveo pozitivne primjere, investicije koje su realizovane ili su u fazi realizacije - Porto Montenegro, Sveti Stefan, Azmont, Luštica Rizort, Hilton Podgorica - kao i druge projekte na veoma atraktivnim lokacijama.

Crna Gora ima izuzetan energetski potencijal za razvoj i može biti značajan izvoznik električne energije, jer korišćenjem svega 40% termo-energetskog i 27% hidro-energetskog potencijala pokriva oko 85% potrošnje, a ima u potpunosti neiskorišćene obnovljive izvore energije (vjetra i sunca). Mijušković dodaje da poseban impuls razvoju biznisa u energetskoj industriji Crne Gore daje podmorski prenosni kabl i izgradnja dalekovoda kojim će se prenositi električna energija iz Jugoistočne Evrope prema energetski deficitarnoj zapadnoj Evropi.

Ukazao je na to da Crna Gora uvozi najveći dio prehrambenih proizvoda za zadovoljenje sopstvenih potreba, no i na činjenicu da je samo 40% obradivog poljoprivrednog zemljišta iskorišteno, što govori o ogromnom potencijalu za biznis i masovnu proizvodnju kojom se može zadovoljiti veliki udio domaće potražnje, ali i izvoziti.

Prema njegovim riječima, prirodni resursi Crne Gore pružaju mogućnost i za razvoj i unapređivanje i drugih privrednih grana.

- Posebno važnim prepoznajem ulaganja u svaki vid proizvodnje. Turska, kao zemlja razvijene industrije, posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća, potvrda je da uspjeh jedne nacionalne ekonomije mora imati utemeljenje u razvoju upravo proizvodnih privrednih grana, budući da je poznato da svako dodatno radno mjesto u proizvodnji otvara do dva radna mjesta u ostalim sektorima. Toga je pod pritiskom krize apsolutno postala svjesna Evropska unija koja je i prije desetak dana sa samog vrha uputila novi apel i preporuke da se nacionalne vlade usredsrede na stvaranje kvalitetnijih uslova za, kako kažu renesansu industrije – kazao je predsjednik Komore.

Kao veoma važno za investitore naglasio je da Crna Gora ima povoljan geostrateški položaj sa izlaskom na Mediteran, jasno opredjeljenje na putu atlantstkih i evropskih integracija, makroekonomsku stabilnost uz euro kao zvanično sredstvo plaćanja, stabilan finansijski sistem, te poreske stope među najnižim stopama u Evropi.

Podsjetio je da Doing Business izvještaj o lakoći poslovanja Svjetske banke za 2014. godinu našu zemlju rangira na 44. mjesto, po čemu je najuspješnija na Zapadnom Balkanu, te ukazao na značaj toga što je ostvaren napredak za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu, kao i činjenice da je napredovanje kontinuirano.

- Postoji veliki broj dobro opremljenih lokacija za razvoj biznisa širom Crne Gore koje stoje na raspolaganju potencijalnim investitorima. Kao veoma važno ističem da najveći broj opština nudi i izuzetno povoljne uslove za ulaganja u okviru poslovnih zona ili drugih lokacija. Uvjeren sam da će kako turske kompanije, tako i kompanije zemalja iz drugih zemalja Balkana i šire, prepoznavati kvalitetan investicioni ambijent i opredjeljivati se da u buduće pokreću poslove u Crnoj Gori uključujući mogućnost i saradnje u formi privatno javnih partnerstava – zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Na samitu u Bursi govorili su među ostalima i Mustafa KIRCI, predsjednik Upravnog odbora RUMELİSİAD, İbrahim BURKAY, predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Burse, Orhan GENÇOĞLU, predsjednik koordinator Udruženja izvoznika Burse, Recep ALTEPE, gradonačelnik Burse, Münir KARALOĞLU, guverner Burse, ministri pojedinih zemalja Balkana, Bülent ARINÇ, potpredsjednik Vlade Republike Turske, Jan APIKYAN, predsjednik Grčko-turske trgovinske komore Sjeverne Grčke, Cüneyt Ustaibo, zamjenik ministra trgovine i industrije Kosova, Vasif Emre BILGINER, predsjednik Upravnog odbora Udruženja Bugarsko-turskih privrednika, Eyüp KAHVECI, predsjednik Makedonsko-turske trgovinske komore.

U bilateralnim razgovorima učestvovalo je 250 balkanskih privrednika.

Posjeta predstavnika iz Crne Gore realizovana je u saradnji organizacije RUMELISIAD i Ambasade Republike Turske, Kancelarije za trgovinske odnose Republike Turske u Crnoj Gori, a uz podršku Privredne komore Crne Gore. 

Ekonomija Burse

Pokrajina Bursa se nalazi u jugozapadnom dijelu Marmara regiona, i predstavlja četvrtu najveću pokrajinu Turske sa populacijom od 2.652.126 stanovnika (2011). Površina Burse je 10,891 km²..

Ona je „baza turske industrije", i na četvrtom je mjestu, poslije Istanbula, Kodžaelija i Izmira u pogledu proizvodnje sa dodatnom vrijednošću. Četiri glavne industrije su auto, tekstilna, prehrambena i industrija mašina.

Po broju zaposlenih zauzima treće mjesto u Turskoj. Bursa je grad koji ostvaruje jednu petinu ukupnog izvoza zemlje, i poslije Istanbula, najveći je turski izvoznik.

Procenat direktnih stranih investicija u Bursi u periodu 2007 – 2012 iznosio je 4,1%. Posljednjih godina, glavni investitori su iz Njemačke, Švajcarske i Francuske.

 Crna Gora i Turska

Sve više privrednika iz Turske zainteresovano je za poslovanje i investiranje u Crnoj Gori. Njihove aktivnosti usmjerene su u različite sektore, poput infrastrukture, energetike, turizma, transporta i pomorske industrije

Ukupne investicije iz Turske u našu zemlju, od 2006. do oktobra 2013. godine iznosile su 55 miliona eura

Crna Gora i Turska su tokom 2013. godine razmijenile roba u vrijednosti od 43 miliona eura. U poređenju sa 2012. godinom, uvoz od 33,3 miliona eura veći je za 16,8%, dok je izvoz u iznosu od 9,7 miliona eura manji za 17,1%.

Podjetimo, Crna Gora i Turska su 26. novembra 2008. godine u Istanbulu potpisale asimetričan Sporazum o slobodnoj trgovini u korist Crne Gore.