Kako je javio Dnevni avaz, oko 100 građana Sarajeva okupilo se ispred zgrade Predsjedništva BiH, ali saobraćaj još uvijek nije obustavljen. Kako saznaje ekipa Dnevnog avaza s lica mjesta od jednog službenika federalne Vlade, prava panika vlada među zaposlenima ove institucije.

"Iznosi se dokumentacija i kompjuteri, jer su zaposleni dobili takvo uputstvo u slučaju da demonstranti uđu u zgradu Vlade. Dio dokumentacije se nosi u podrum, a dio službenici unose u automobile i voze u nepoznatom pravcu", piše Avaz. 

Trenutno ispred Vlade nema demonstranata, prisutne su novinarske ekipe i vidljivo je pojačano policijsko obezbjeđenje. 

Zbog nereda koji su tokom vikenda poremetili život Sarajlija, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS poslalo je instrukcije svim školama prema kojima će se nastava održavati u punom obimu, ali uz pojačana dežurstva. 

Jutarnji.hr prenosi da su evakuisani svi zaposleni u zgradi Predsjedništva BiH jer je policija procijenila da nikome ne može da garantuje bezbjednost. U zgradu su jutros došli Bakir Izetbegović i Željko Komšić, ali im je rečeno da im se ne može garantrovati bezbjednost. 

Podsjećamo da je tokom jutra u Bosni i Hercegovini bilo mirno, te da se nova okupljanja demonstranata očekuju u Sarajevu, a manjih okupljanja moglo bi biti i u Livnu i Bugojnu, uslijed nezadovoljstva radom opštinskih vlasti.

Proteste u Srajevu je najavila neformalna grupa građana koja je na ulicama prestonice juče tražila puštanje na slobodu osoba pritvorenih protekle sedmice, a njihov novi zahtjev je ostavka vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac poručio je da će se kantonalna policija ponašati u skladu s tim kako se bude razvijala situacija na terenu.

Nezadovoljni građani u Sarajevu okončali su jučerašnje proteste tek nakon što je iz pritvora pušteno preostalih deset privedenih demonstranata. Kako je ocijenjeno da nema osnova da budu zadržani u pritvoru, a među njima je i Sanjin Čepalo koji se sumnjiči za organizaciju protesta, prenose lokalni mediji.

Novih okupljanja u Bihaću više neće biti jer premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača podnio ostavku na vanrednoj sjednici županijske skupštine koja je zasijedala do ranih jutarnjih sati. Dogovoreno je da političke stranke u narednih deset dana predlože kandidate za novu vladu.

Lipovača je apelovao na demonstrante da ne traže ostavke načelnika opština u Unsko-sanskom kantonu i da više ne organizuju proteste u gradovima tog kantona.

Prije Lipovače ostavke su podnijeli premijeri Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Sarajevskog kantona. Ostavku je, između ostalih, juče podnio i Himzo Selimović, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine. 

U Tuzli je održan Plenum građana u kojem su učestvovali radnici propalih firmi koji su godinama tražili svoja prava pred kantonalnim institucijama i organizatori protesta u tom gradu.

Sa skupa su pozvali sve građane da im se pridruže i zajednički utvrde predloge s kojima će danas izaći pred Skupštinu Tuzlanskog kantona. 

Iz Mostara stižu vijesti da je policija zabronila okupljanja u tom gradu jer nijesu na vrijeme prijavljeni.

Putem društvene mreže Facebook za danas u 13 sati na Španskom trgu u Mostaru najavljen je novi protest na kome je svoje učešće potvrdilo preko 1.400 osoba, prenosi Fena.

Uz već postojeće zahtjeve, građani traže i puštanje uhapšenih demonstranata, te smjenu gradonačelnika Mostara, Ljube Bešlića. S druge strane, mostarska policija zabranila je današnje proteste. 

"Nećemo dozvoliti bilo kakva okupljanja koja nijesu u skladu sa zakonom odnosno proteste koji njeisu najavljeni", kazao je za  Radiosarajevo.ba Srećko Bošnjak, protparol MUP-a HNK-a.

''Molimo sve građane Mostara da učestvuju ovaj put na mirnim protestima na Španskom trgu 10. 2. 2014. u 13 sati. Ovo neće i ne smije biti kraj, jer ništa nijesmo postigli...'', stoji u pozivu građanima. 

Demonstranti zahtijevaju rješavanje statusa radnika uništenih preduzeća, obavezno zapošljavanje socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama, osiguranje sredstava za nezaposlene porodilje te povećanje, ujednačavanje socijalnih davanja na području Federacije Bosne i Hercegovine, kao i pravo na život i pravo na rad.

Takođe, traži se linearno povećanje penzija, ukidanje dodatnog finansiranja poslanika i zaposlenika u organima uprave na osnovu raznih komisija, ukidanje plaća ministara nakon isteka mandata, ujednačavanje plata političara s platama ostalih zaposlenika javnog i privatnog sektora, smjenu vlade, smjenu premijera i ministara. 

Na sastanku je istaknuto da borbu za njihova prava treba nastaviti demokratskim putem.

Facebook grupa "Pokret za spas Livna" za danas je u ovom gradu najavila proteste ispred opštine i Vlade u ovom gradu, a među 11 objavljenih zahtjeva su i ostavke načelnika i premijera, ali i kompletne vlade.

Od novih protesta strahuju i u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje će vlada podneti ostavku Kolegijumu Skupštine, ali će biti u stalnom zasedanju zbog mogućih novih okupljanja građana.

O uzroku demonstracija različito se govori i među najuticajnijim političkim liderima Federacije BiH I države BiH, pa tako jedni misle da je reč o siromašnim građanima kojima je “dogorelo do nokata”, dok drugi tvrde da je riječ o klasičnom pokušaju državnom udara.

Pojedine stranke, poput SDP-a I SDA, sada se zalažu za hitno raspisivanje vanrednih izbora. Inače, redovni parlamentarni izbori u BiH planirani su za oktobar ove godine.

Događaji u Federaciji BIiH posljednjih dana biće tema i današnjeg sastanka ministara spoljnih poslova u Briselu.

Inače, gradovi, u kojima su ovih dana organizovani žestoki protesti građana, su u Federaciji BiH, koja se prema Dejtonskom sporazumu prostire na 51 odsto teritorije BiH i u kojoj živi većinsko bošnjačko i hrvatsko stanovništvo.

Federacija BiH nastala je Vašingtonskim sporazumom koji su 18. Marta 1994. Godine koji su potpisali predstavnici Bosne I Hercegovine I Hrvatske. Njime je okončan rat između bošnjačkog i hrvatskoj stanovništva na tom dijelu teritorije.

Tim sporazumom Federacja je podijeljena na 10 kantona i oni se smatraju federalnim jedinicama u okviru tog entiteta i imaju visok stepen autonomije. 

Kantoni, naime, imaju svoje skupštine i vlade, koje pak imaju nadležnosti nad obrazovanjem, zdravstvom, kulturom, policijom i drugim oblastima vezanim za civilnu upravu. 

Posljednji nivo političke i administrativne podele u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji BiH i Reupublici Srpskoj su opštine i gradovi, koji opet imaju svoje lokalne samouprave, a ponegdje su to i mjesne zajednice. 

(CDM)