"Dokazano je da je Stepinac pozivao svoje sveštenstvo da podrži i brani novu katoličku državu Hrvatsku i da je bio upoznat sa stravičnim zločinima u logoru `Jasenovac` i drugim logorima širom NDH, ali da se nije tome javno protivio", podseća Budimir.

On dodaje da Stepinac ni posle oslobođenja nije promjenio mišljenje, zbog čega je pred Vrhovnim sudom tadašnje Narodne Republike Hrvatske osuđen na 16 godina zatvora, na gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od tri godine, a kazna mu je zatim preinačena na kućni pritvor.

"Ovo bi na neki način trebalo da bude nagrada za njegov doprinos koji je dao u stvaranju NDH i zločinima koji su se desili nad Srbima, Jevrejima, Romima i drugima koji su bili protiv ove fašističke tvorevine. U tom vremenu, osim fizičke likvidacije, nasilno je pokatoličeno oko 250.000 pravoslavnih Srba, koji nisu imali drugi izbor", naglašava Budimir.

On očekuje da će progresivne snage i u okviru katoličke vjere naći načina da se suprotstave ovakvom postupku i zaustave ovu sramnu namjeru da za sveca dobiju osobu koja to ničim nije zaslužila.

Vatikan je zvanično potvrdio da će kardinal Alojzije Stepinac uskoro biti proglašen za sveca.

Na misi u rimskoj crkvi Svetog Jeronima kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašavanje svetih, najavio je da će papa Franja proglasiti Stepinca svetim na osnovu nalaza lekarske komisije da je "blaženi" učinio "čudesna ozdravljenja" vjernika.

Kardinal Amato održao je misu na datum smrti Alojzija Stepinca, koji je preminuo u Krašiću pre 54 godine.

Očekuje se da će Alojzije Stepinac biti proglašen svetim do kraja ove godine.