Radmanović je ocijenio da je u požaru tokom demonstracija u petak stradao najvrjedniji dio arhivske građe ne samo u BiH već i u regionu. 

Radmanović je napomenuo tom prilikom da će se o odgovornima tek razgovarati, piše B92.

Zapaljene prostorije Arhiva BiH Radmanović je obišao u pratnji direktora te institucije Šabana Zahirovića, izrazivši pritom zahvalnost svim vrijednim arhivskim radnicima koji teško podnose novonastalu situaciju i sada pokušavaju da obnove građu koja je spašena, prenijeli su bosanski mediji. 

Radmanović naglašava da još nije poznato da se slična situacija desila nekom arhivu u svim nesrećama koje su obuhvatale ovaj prostor ni u posljednjem ratu, a ni u dva svjetska rata, kada je arhivska građa ostala neoštećena. 

Arhiv BiH obišli su i novinari kojima je rečeno da je dio dokumentacije nepovatno uništen i da je u toku procjena štete. 

Zahirović je novinarima, koji su prvi put imali priliku da obiđu zgarište državnog arhiva, rekao je da će prave razmere stete tek biti utvrđene, ali da je zasad sigurno da je neka dokumentacija potpuo izgubljena. 

"Potpuno je izgorjelo 15 hiljada predmeta Doma za ljudska prava BiH", rekao je Zahirović dodavši da je riječ o presudama tijela uspostavljenog nakon Dejtonskog sporazuma koje je imalo zadatak da odlučuje o slučajevima narusavanja ljudskih prava u BiH. 

U depou, koji je stradao u požaru u petak, danas se mogu vidjeti samo nagorjele police, crni zidovi i ostaci zapaljenih dokumenata. Miris paleži još se širio prizemljem reprezentativnog zdanja u sjedištu Sarajeva ispred kojeg će se danas i narednih dana skupljati nezadovoljni građani koji traže ostavke vlade Federacije BiH. 

Tragovi razbijanja i uništavanja su uglavnom uklonjeni, ali oštećenja u prostorijama u kojima je smješten Arhiv BiH toliko su velika da će za njihovu sanaciju biti potrebna velika sredstva i vrijeme. 

"Postupak utvrđivanja stvarnih razmjera štete je u toku", rekao je Zahirović dodavši da je za spašavanje preostale građe ponuđena pomoć sa različitih strana, uključujući i Unesko. 

U Arhivu BiH pohranjene su zbirke dokumenata i poklona iz vremena Otomanske imperije, originalni dokumenti iz razdoblja vladavine Austrougarske monarhije od 1878. do 1918, dokumenti iz razdoblja između dva svjetska rata, oni vezana za vladavinu Nezavisne države Hrvatske (NDH), kao i važni dokumenti iz perioda nakon 1945. godine.