Krim: Prva žrtva sukoba
Sa protesta

"Ljudi su se okupili da zaštite svoju istoriju, svoj jezik i svoju kulturu"

Krim: Prva žrtva sukoba

U sukobu između pristalica i protivnika nove ukrajinske vlasti kod zgrade Vrhovnog sovjeta Krima u Simferopolju jedna osoba je poginula, javlja BBC.

RIA Novosti ranije je javila da u tuči ima nekoliko povrijeđenih sa okrvavljenim licima. 

Na jednom mitingu učestvuju stanovnici Krima koji od utorka zahtJevaju od rukovodstva da ne priznaju novu državnu ukrajinsku vlast, a na drugom predstavnici krimskih Tatara, koji podržavaju smjenu vlasti u Ukrajini. 

RIA Novosti navode da su pripadnici policije sa teškoćama kontrolisali situaciju kod zgrade parlamenta, gdJe se okupilo približno nekoliko stotina protivnika nove vlasti kao i najmanje 2.000 krimskih Tatara, dok je Itar-Tas, u međuvremenu, javio da su se pripadnici milicije povukli od zgrade parlamenta, a prenosi B92.

Ruska državna agencija javila je da kod zgrade skupštine Autonomne Republike Krim u Simferopolju oštro sukobljavanje učesnika dva mitinga traje već nekoliko sati i da ih je u početku dijelio malobrojni kordon policije. 

Protivnici vlasti u Kijevu čiji učesnici nose zastave Krima i Rusije uzvikuju "Odbranićemo Krim", "Rusija, Rusija", dok učesnici drugog mitinga - među kojima je mnogo pristalica "medžlisa" (nepriznatog parlamenta) krimskih Tatara, uzvikuju "Krim nije Rusija", "Ukrajina, Ukrajina" i "Alahu ekber". 

Prema izjavi predstavnika organizacije "Rusko jedinstvo" Sergeja Aksjonova, "ljudi su se okupili da zaštite svoju istoriju, svoj jezik i svoju kulturu". 

Za to vrijeme, u skupštini se rješava pitanje o održavanju sjednice krimskog parlamenta, koje se kategorički protivi lider mitinga krimskih Tatara Rifat Čubarov, navodi Itar-Tas. 

Sa formiranjem bivšeg ŠSR-a 1922. godine Krim je bio autonomna republika u sastavu ruske socijalističke federativne republike RSFSR, a 19. februara 1954. je Krimska oblast na inicijativu generalnog sekretar Komunističke partije (KPŠ) Nikite Hruščova predata Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici (UŠR). 

Približno 200.000 krimskih Tatara je na osnovu odluke Državnog komiteta za odbranu ŠSR-a iz 1944. godine po ukazu Josifa Visarionoviča Staljina bilo deportovano pod optužbom za izdaju u zemlje Srednje Azije, pretežno u Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Kirgistan. 

Po istom ukazu sa Krima su deportovani i mnogobrojni Jermeni, Bugari i Grci. 

Povratak Tatara na poluostrvo započeo je 1989 i ima ih više od 250.000 od približno dva miliona stanovnika na Krimu.