Mesić, naime, zamišlja BiH kao “kao građansku državu, podijeljenu na nekoliko višenacionalnih kantona, uz centralu vlast koja će biti to što joj i ime kaže i u kojoj će biti obezbijeđena ravnopravna zastupljenost triju konstitutivnih naroda, bez isključivanja onih građana koji im ne pripadaju”, piše zagrebački “Večernji list”, u izdanju za BiH, objavio je b92.
Bivši hrvatski predsjednik će, kako je ranije najavljeno, svoju inicijativu predstaviti u govoru na javnoj tribini mostarskoga Društva za kritičku misao. Riječ je Mesićevom ličnom planu za reformu dejtonskog ustrojstva zemlje, koji su prethodno pročitali i pozdravili bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice za BiH Pedi Ešdaun, Volfgan Petrič i Kristijan Švarc Šiling.
Mesićev predlog predviđa da “treba razbiti famu” o nedodirljivosti Dejtona i potrebi formiranja enitčkih kantona, kao i tvrdnju da u BiH ne mogu biti ravnopravni građani, nego samo pripadnici konstitutivnih naroda.
On zamišlja BiH kao “građansku državu, podijeljenu na nekoliko višenacionalnih kantona, uz centralu vlast koja će zaista biti to što joj i ime kaže i u kojoj će biti obezbijeđena ravnopravna zastupljenost triju konstitutivnih naroda, bez isključivanja onih građana koji im ne pripadaju”.
Mesić će, kako se navodi, predložiti i ostvarivanje tog plana u tri faze i naglasiti da bi Hrvatska trebalo da inicira proces, ali i da načini vlastiti detaljan predlog unutarašnje političke reforme BiH.
Mesić smatra da je nužna nova međunarodna konferencija o BiH, na kojoj zemlju neće predstavljati predstavnici entiteta ili konstitutivnih naroda, “a još manje predstavnici nacionalnih stranaka”, već članovi Predsjedništva BiH.
Taj Dejton 2, smatra Mesić, trebalo bi da se održi pod okriljem UN, a predsjedavajući bi mogli biti visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Godinu dana nakon što se na konferenciji usvoji novo ustrojstvo BiH, tokom kojih bi visoki predstavnik zadržao sva ovlašćenja, bio bi organizovan referendum o prihvatanju predloga za opšte izbore.
U narednih pet godina, predstavnici međunarodne zajednice postupno bi se povlačili iz BiH. Istovremeno bi trajali i pregovori BiH s EU o pridruživanju. Ešdaun je, kako se navodi, Mesićevu iniciajtivu nazvao “izvanrednom i posebno važnom”, a slično je reagovao i Švarc Šiling rekavši da “o opasnoj situaciji u BiH misli potpuno isto što i Mesić.
Mesićev predlog pozdravio je i Petrič koji je rekao da bi “dobar početak bilo povezivanje svih konstruktivnih snaga u BiH”, a smatra i da bi se regionalni potpisnici Dejtona, SAD i EU za okruglim stolom trebalo dogovoriti o načelima nove konferencije.
Inače, Hrvatska se veoma angažovala na rješenju krize nastale poslednjim protestima građana nezadovoljnih socijalnim stanjem i ponašanjem političke elite. Riječ je, kako je navedeno, o pozivu na dogovor svih strana o “nadogradnji Dejtona” i novom Ustavu, koji će uzeti u obzir realnost federalnog ustrojstva te zemlje i legitimne interese konstitutivnih naroda.
Pozivajući se na svoja saznanja, autor Jozo Pavković je napisao da je zapravo riječ o svojevrsnoj kombinaciji promemorije i drugih načela vezanih uz BiH, posebno za bosansko-hercegovačke Hrvate. Ministarka spoljnih i evropskih poslova Vesna Pusić je Briselu već uputila “Promemorija BiH. Suština tog predloga je da se za proces integracije BiH u EU koristi pristup koji je “krojen prema mjeri BiH".
