Kako Novosti nezvanično saznaju, srpski zvaničnici bi sa ovim prijedlogom trebalo da izađu pred Evropsku uniju i Prištinu u nastavku dijaloga.
Dobro obaviješteni izvori ovog beogradskog dnevnika prenose da bi upravo ova ideja trebalo da posluži za uvođenje aneksa u Briselski sporazum, o čemu je prvi govorio predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. I upravo oko ove tačke lomiće se koplja kada poslije paralamentarnih izbora u Srbiji dvije strane opet sjednu za pregovarački sto.
Prema saznanjima ovog lista, "srpske jedinice“ funkcionisale bi u sistemu pokrajinske bezbjednosti, ali bi se na njih preslikao model primijenjen u organizaciji policije na sjeveru. To bi značilo postojanje regionalnog komandanta i sastav jedinice koji odgovara etničkoj strukturi sjevera.
Djelovanje jedinice sa sjevera usaglašavalo bi se sa Zajednicom srpskih opština. Istovremeno, na ovom području ne bi bilo drugih dijelova kosovskih bezbjednosnih struktura kako je već odlučeno Briselskim sporazumom.
Ovakvo rješenje, prema izvorima Novosti, dugoročno bi bilo garant bezbjednosti sjevera, jer NATO strukture na Kosovu neće ostati neograničeno. Model o kome se razmišlja podsjeća na vojsku BiH sastavljenu od tri brigade - muslimanske, hrvatske i srpske.
Vojska Kosova, prema najavama iz Prištine imaće 5.000 pripadnika, dok će 3.000 vojnih obveznika činiti rezervni sastav. Nova oružana sila na Balkanu biće operativna do 2019. godine, do kada će vlasti iz Prištine da okončaju ustavne promjene, snabdevanje naoružanjem i vojnom opremom, i obuku ljudstva. Vojska Kosova imaće početni budžet od 65 miliona eura.
