Međutim, zabranu kampanje i političkih aktivnosti uoči izbora, u eri interneta i društvenih mreža praktično je nemoguće kontrolisati.

Prema anketi Bete, najdužu izbornu tišinu u regionu imaju Srbija, Rumunija i Grčka - počinje 48 sati uoči dana za glasanje i traje do zatvaranja birališta.

U većini bivših jugoslovenskih republika - Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji - predizborno ćutanje počinje 24 sata prije početka izbornog dana. Isto je i u Bugarskoj i Mađarskoj.

U BiH izborna tišina traje još kraće jer počinje tačno 24 sata prije otvaranja birališta i traje takođe do njihovog zatvaranja.

Od bivših socijalističkih zemalja Evrope izbornu tišinu ukinuli su samo u Slovačkoj gdje su 2006. održani izbori po izmijenjenom zakonu koji strankama dopušta da agituju i na sam dan izbora.

Tišina u Poljskoj obavezuje od ponoći dan pred izbore, do zatvaranja birališta. U Češkoj, poslednje ankete o tome kako će glasati birači moraju da budu objavljene tri dana pred izbore, a izborna tišina stupa na snagu 48 sati pred početak izbora.

U Rusiji se predizborna kampanja obustavlja dan uoči izbora a ćutanje traje do zatvaranja birališta. Dakle, ako se izbori opdržavaju u nedjelju, izborna tišina počinje u petak u ponoć.

U SAD nema izborne tišine jer Vrhovni sud smatra da bi nametanje takvih zabrana, van ograničenog prostora oko birališta na dan glasanja, predstavljalo kršenje slobode govora.

Uoči izbora ne ćuti se ni u Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Holandiji, Islandu, Kipru, Norveškoj, Portugalu, Švajcarskoj...

Izbornu tišinu nema ni Velika Britanija, ali može biti "dobrovoljna" na dan izbora, a slično nepisano pravilo da se ćuti na dan glasanja važi i u Kanadi.

Francuzi, međutim, znaju šta je izborna tišina. U Francuskoj se obično glasa nedjeljom, a političari se povlače i mediji ćute od petka u ponoć pa do zatvaranja birališta. U Španiji se izborna tišina zove "dan za razmišljanje", počinje dan prije izbora i prestaje njihovim završetkom.

(Beta)