Jovan Šarac, zamjenik direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, za Anadoliju je istakao da je ranije bilo određenih inicijativa u tom smjeru, ali da se na kraju nije desilo ništa konkretno i da ćevapi, praktično, nisu dobili zaštitu.
"Ranije je bilo nekih inicijativa da se zaštite ćevapi kao brend, ali još uvijek nije formalno podnesen zahtjev za njegovu zaštitu. Do sada su u BiH zaštićena samo tri brenda, uključujući cazinski med od kestena, kojeg karakteriše veliki udio peludnih zrnaca kestenovog cvijeta, te gračaničko keranje, što je posebna vrsta ručnog rada karakteristična za područje Gračanice...", rekao je on.
Šarac napominje i da ćevapi na sličan način mogu biti zaštićeni kao poseban proizvod u kategoriji hrane i prehrambenih proizvoda jer su, kako kaže, "ćevapi svojstveni ovim prostorima".
"Imajući u vidu da se radi o tradicionalnim proizvodima u smislu pravne zaštite, ćevapi mogu biti zaštićeni kao geografske oznake, kao kolektivni žig ili kao žig garancije. Normalno je da se pokrenu inicijative o zaštiti ćevapa kao brenda, jer oni postoje stotinama godina na ovim prostorima. Kao što sam kazao ranije, iako je bilo nekih inicijativa, ćevapi kao tradicionalni proizvod još uvijek nemaju zaštitu", istakao je Šarac.
On je precizirao da se ćevapi kao brend mogu zaštititi na osnovu geografske odrednice koja označava prostor na kojem se ćevapi proizvode i prodaju.
"U slučaju ćevapa, može mu se dati geografska odrednica, naprimjer sarajevski ćevap. Ćevapi se proizvode na Balkanu i oni svuda imaju neke svoje specifičnosti, i kao takav se može i zaštititi. Najbitnije je odrediti tu geografsku odrednicu da se ćevapi proizvode na određenom prostoru prema tradicionalnoj tehnologiji i tu više onda ne postoji opasnost da neko drugi dobije zaštitu", objasnio je on.
Inače, dodjeljivanjem oznake geografskog porijekla doprinosi se većem značaju za postizanje višeg stepena konkurentnosti i prepoznatljivosti na regionalnom i evropskom tržištu. Sticanjem ovih prava omogućava se korisnicima zaštićenih oznaka bolji položaj na tržištu i veća konkurentnost kroz mogućnost pristupa međunarodnoj registraciji imena porijekla, reklamiranja proizvoda kao autohtonih i postizanja veće konkurentnosti upravo zbog prepoznatljivosti proizvoda kao takvih. (rtcg.me)
