1. Jagode su jedino voće koje sjeme ima sa spoljašnje strane. U prosjeku, svaka jagoda na sebi ima oko 200 sjemenki.

2. Nisu bobičasto voće, poput borovnice ili grožđa. Sjeme bobičastog voća se nalazi u unutrašnjosti ploda. Inače, botaničari smatraju da je svako sjeme na jagodi posebna voćka.

3. Pripadaju porodici ruža. Slobodno pomirišite žbun jagoda, miriše jednako lijepo kao i sam plod.

4. Jagoda je višegodišnja biljka. Možda neće roditi prve godine, ali će biljka davati plod pet godina.

5. U Belgiji se nalazi muzej posvećen jagodama. U prodavnici koja se nalazi u sklopu Le Musée de la Fraise (Muzej jagoda) možete kupiti sve posvećeno ovom voću, od džema od jagoda do piva sa ukusom jagoda.

6. U antičkom Rimu su smatrali da jagoda ima ljekovita dejstva. Koristili su jagode da liječe brojna oboljenja, od depresije preko nesvestice, kamena u bubregu, lošeg zadaha i upale grla.

7. Seks i jagode? U Francuskoj, gdje se jagode smatraju afrodizijakom, ovo voće se u obliku supe služi kao tradicionalni doručak mladencima.

8. Jagode smanjuju rizik od srčanih oboljenja i određenih kancera. Ovo sočno voće sadrži malo kalorija, ali i dosta vitamina C, B6,K, vlakana, folne kiseline, kalijuma i amino kiselina.

9. Sadrže dosta nitrata koji poboljšavaju protok krvi i kiseonika do mišića. Osobe koje prije fizičke aktivnosti jedu jagode imaju veću izdržljivost i sagore više kalorija, pokazuju istraživanja.

10. Kalifornija proizvede 80 procenata jagoda u čitavoja Americi. To na godišnjem nivou iznosi preko 900 miliona kiograma.

11. Jagode operite i odstranite im peteljke prije nego što ih skladištite. Međutim, ukoliko planirate da ih jedete nakon nekoliko dana, nemojte ih prati prije nego što ih stavite u frižider jer će se tako prije pokvariti.

12. Jagode možete ukiseliti. Ovo voće je naročito pogodno za kiseljenje kada je još zeleno. Ako su jagode prezrele, možete napraviti džem.

(Stil)