Da biste brže razmišljali, imali dobru krvnu sliku i vid, a želudac dobro vario, jedite spanać (Spinacia oleracea), poručuju nutricionisti. On je jedna od nutritivno najvrjednijih namirnica, daje snagu, štiti od kancerogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, katarakte, holesterola, pišu Novosti.

Zbog velikog prisustva minerala i vitamina, zovu ga “kralj povrća”. Izvanredan je izvor vitamina C i beta karotena. Da bi se zadovoljile dnevne potrebe dovoljna je šolja kuvanog spanaća.

Dobar je izvor i folata, vitamina iz B grupe, koji igra važnu ulogu u smanjenju nivoa homocisteina u krvi, sastojka za koji se vjeruje da kada je prisutan u visokoj koncentraciji, može da dovede do srčanog udara. Srce čuva i magnezijum, mineral važan za održavanje normalnog krvnog pritiska. Malo koja biljka ima 56 miligrama ovog minerala, kao spanać.

Važno je i da ga jedemo zbog vitamina K, koji je bitan za pravilan proces mineralizacije, odnosno zdrave i čvrste kosti. Ovo povrće je bogato i kalcijumom, natrijumom, fosforom, manganom, bakrom, cinkom, jodom, kobaltom... Ima mnogo celuloze pa je dragocjen za varenje i čišćenje organizma.

Potiče iz Persije i Avganistana, u Evropu su ga tek u 11. vijeku prenijeli Mavari u opsadi Španije, da bi kasnije stigao i u Ameriku. Spanać je najbolji kada se skuva i pomiješa sa sitno isjeckanim čenom bijelog luka, sokom od svježe cijeđenog limuna i maslinovim uljem. Gurmani vole da preko narendaju parmezan.

Blitva

Ljekovita blitva (Beta vulgaris var cicla) zbog sličnosti sa spanaćem, često je zapostavljena u našoj kuhinji. Izuzetno je hranljiva, od nje mogu da se naprave sva jela kao od spanaća, ali spanać ne može sve što i blitva. To su, na primjer, jela sa rebrima, budući da se peteljke spanaća bacaju zbog veće količine oksalne kiseline, koja može da bude štetna za organizam.

Blitva je izuzetno djelotvorna za podizanje imuniteta, a predstavlja i savršeni diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, kao i sve lisnato povrće. Smatra se idealnom namirnicom za održavanje tjelesne težine. U tom smislu je najbolje da se spremi sa krompirom i začini limunovim sokom, koji organizmu obezbjeđuje zavidne količine vitamina C, B i karotena.

Bogata je magnezijumom, gvožđem, kalijumom, kalcijumom i manganom, obiluje ugljenim hidratima, proteinima, celulozom, biljnim uljima. Celulozna vlakna su važna jer za sebe vezuju višak vode i otrovne sastojke, ubrzavaju prolazak hrane kroz crijeva, otklanjajući tegobe prilikom varenja. Ugljeni hidrati su veoma značajni za mozak i nervi sistem. Zato se blitva preporučuje za ublažavanje nervoze i jačanje koncentracije. Takođe, popravlja krvnu sliku, pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca, jača kosti i štiti sluzokožu tijela.

Ova namirnica zasićuje, jer se dugo zadržava u organima za varenje. Da ne biste osjećali glad najmanje pet sati, dovoljno je da pojedete 150 do 200 grama blitve.

Blagotvorni recepti

- Kod zloćudnih bolesti što češće jedite spanać sa pirinčem. Pirjanite ga u sopstvenom soku, sa malo ulja od maslina. Kada je gotov, dodajte mu kuvani pirinač i limunov sok, narendajte malo svježe crne rotkve.

- Za bolji rad jetre, mokraćne bešike i organa za varenje preporučuje se čaj od spanaća. Priprema se tako što se šaka lišća prelije sa dva decilitra ključale vode i ostavi da odstoji deset minuta, pa procijedi i pije tri puta dnevno prije jela.

- Kod poremećaja funkcije bubrega trebalo bi da se izbjegava spanać zbog oksalata, ako su prisutni u većoj koncentraciji, mogu da dovedu do zdravstevnih tegoba.

Osobama sa poremećenim radom štitne žlijezde takođe se ne preporučuje spanać, jer sadrži tzv. goitrogene sastojke koji ometaju njen rad.

Prirodni antibiotik

U narodnoj medicini listovi blitve koriste se za oblaganje rana i čireva, a čorbice se daju onima koji boluju od upale bešike i bubrega. Obarena blitva sa isjeckanim bijelim lukom je prirodan antibiotik, kada se doda i peršun, pospješuje izlučivanje urina i čisti krv.

Karakteristični sastojci blitve su i lutein i zeaksantin, koje se smatraju "vitaminima za oči". Spadaju u grupu karotenoida i povoljno djeluju na mrežnjaču, sprječavaju makularnu degeneraciju, koja je povezana sa starenjem, a u svijetu najčešći uzrok sljepila. Istovremeno, čuvaju i ćelije epitela, odgovornog za dobar vid. Lutein koži pruža zaštitu od UV zraka. Analize su pokazale da ovaj dio tijela sadrži najviše luteina, jer je najviše i izložen suncu.