Kako prenose banjlučke "Nezavisne novine", u izvještaju je precizirano da u dogovorene brakove najčešće stupaju žene romske populacije.

"Aktivisti za zaštitu dječjih prava i protiv šverca ljudi primijetili su da tužioci u BiH oklevaju da istraže i osude dogovorene brakove romskih maloljetnika, prvadajući se da su ti brakovi njihov način života", ukazuje na problem Stejt department i dodaje da vlasti u BiH nemaju nikakve programe ciljane na smanjenje ugovorenih brakova.

Iz Tužilaštva BiH, pak, tvrde da ova oblast nikada nije bila u njihovoj nadležnosti, već da su predmeti koji se odnose na brakove maloljetnih osoba isključivo u nadležnosti entitetskih pravosudnih institucija.

Stručni saradnik za odnose s javnošću ombudsmana za djecu Republike Srpske Vesna Popović navela je da svi maloljetnički brakovi dovode do povrede njihovih osnovnih prava, prije svega prava na nesmetan psihofizički razvoj i prava na zaštitu zdravlja i obrazovanje.

"A ako su ti brakovi pod prisilom i dogovoreni, onda je to dodatno ugrožavanje elementarnih prava djece i nasilje je nad djecom najgoreg oblika", istakla je Popovićeva.

Navodi i da prema Porodičnom zakonu RS maloljetna osoba ne može da stupi u brak i da zakon samo izuzetno ostavlja tu mogućnost, odnosno sud može da dozvoli brak osobi starijoj od 16 godina ukoliko je tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koji iz braka proizlaze.

Pri tome se uvek traži i mišljenje Centra za socijalni rad, objašnjava Popovićeva i naglašava da"dobrobit deteta od 14 ili 15 godina ne može biti brak bez obzira na to što neki to pokušavaju da pravdaju time "da se dobro udala".