Josipović je rekao da mnogi analitičari u regionu i izvan njega, kao i političari, pa i on zajedno sa njima, ocjenjuju da su februarski protesti bili velika opasnost, prenose Nezavisne novine.

Ima, međutim, dosta i onih koji ne žive u ovom dijelu Evrope, koji misle da okružena stabilnom Hrvatskom i stabilnom Srbijom, Bosna i Hercegovina, uprkos problemima, nije izložena opasnosti, i da u globalnom kontekstu ne predstavlja neku posebnu opasnost, smatra hrvatski predsjednik.

"Pa se sve stavlja na čekanje, tj. na politiku strpljenja i pitanje ko može duže da čeka: BiH ili EU. Ja ne mislim tako. Bilo kakva ozbiljnija nestabilnost automatski znači i refleksiju te nestabilnosti u susjedne zemlje, s ozbiljnim posljedicama", rekao je Josipović u intervjuu za sarajevski Klix.ba.

Govoreći o odnosima u regionu, posebno na relaciji BiH - Hrvatska, Hrvatska -Srbija, pa i BiH - Srbija, Josipović je rekao da dio ljudi još uvijek živi u prošlosti i panično se, kaže, drže toga kao da se rat nije završio.

"Neki to rade iz interesa, neki iz straha. Još uvijek je posebna odgovornost na ljudima koji vode zemlje u regionu da nameću tempo saradnje, dijaloga i pomirenja. Sve drugo je put u nazadovanje", naveo je on.

Dodao je da u racionalnom segment državama regiona nedostaje više discipline u definisanju i realizovanju zajedničkih interesa, od infrastrukture do energetike i kulture.

"Mi realno iskorišćavamo vrlo mali dio svojih potencijala", rekao je Josipović i dodao da u emotivnom segmentu državama regiona nedostaje ona krajnja snaga da prvo počistimo u svom dvorištu, a i da razumijemo i prihvatimo svoje greške, a oprostimo tuđe", naveo je hrvatski predsjednik.

Upitan kako vidi budućnost BiH, Josipović je rekao da on BiH vidi kao punopravnu članicu EU, dodavši da do tog cilja vodi kompleksan i zahtjevan put.

Smatra da je neophodno riješiti osnovno pitanje u BiH, a to je bh. dogovor o državi koja je dobra za sve, pa kao takva i funkcionalna i sposobna da prođe kroz sve vrlo zahtjevne oblike prilagođavanja koju članstvo u EU traži od budućih članica.

"Jedna stvar na koju svi moramo unaprijed da računamo je da je svako sljedeće proširenje Unije zahtjevnije i teže, jer uključuje iskustva i učenje na greškama iz prethodnih rundi. Evropska unija je sigurno u prošlosti pravila neke greške, pa se sada javlja i pitanje dvostrukih standarda", naveo je on.

Povodom rasprava u hrvatskom parlamentu o potrebi formiranja trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, Josipović kaže da "jednom zauvijek treba prestati" sa tim dramatičnim teorijama zavjere, te da je parlament po definiciji mjesto otvorenog dijaloga i rasprave o vrlo različitim političkim idejama.

Istakao je da je hrvatska državna politika jasna i da je do sada bezbroj puta ponovljeno da "Republika Hrvatska u cjelosti poštuje i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, da želi koliko god može da pomogne evroatlanskim integracijama Bosne i Hercegovine, a pitanje unutrašnjeg uređenja, međusobnih odnosa i uopšte unutrašnjopolitičke teme u BiH nisu stvar niti Hrvatske niti bilo koje druge države".

O položaju Hrvata i, generalno, hrvatskih državljana u BiH, Josipović kaže da je među njima danas vrlo raširen osjećaj da nisu u cjelosti institucionalno ravnopravni sa ostala dva konstitutivna naroda - Bošnjacima i Srbima.