Do sada, i pored promjene papa iz raznih krajeva svijeta, vlast su najviše držali Italijani kao poznavaoci lokalnih prilika. To je bio slučaj s poljskim i njemačkim papama Jovanom Pavlom Drugim i Benediktom XVI, koji su kritikovani jer su bili nezainteresovani za vatikansku administraciju.

Franjo, prvi papa koji s juga, iz Argentine, izaziva tektonska pomjeranja - ogromna vlast Vatikana je dovedena u pitanje, ali i dalje snažna. Novi način upravljanja dovodi do sve vidljivijeg nezadovoljstva, koji je izražen direktno i indirektno. 

Papa je u subotu formirao Komisiju za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja. Od osam članova, samo je jedan Italijan. Isto se dogodilo i sa Savjetom kardinala od osam članova. Taj savjet je dobio nadimak G8, kao aluzija na grupu osam najrazvijenijih svjetskih zemalja. 

Strani kardinali su imenovani na ključna mjesta što je slučaj s australijskim kardinalom Džordžom Pelom, koji predvodi novi Sekretarijat za ekonomiju. Pel će podnositi izvještaje novoformiranom 15-članom Ekonomskom savetu, sastavljenom od imenovanih osam kardinala iz raznih djelova svijeta i sedam stručnjaka - laika. 

Korijere dela Sera ocjenjuje da papina reforma, davanjem ovlašćenja ljudima koji ne žive u Rimu i nijesu Italijani, "izgleda kao želja da vlast ne posjeduje Rim, već on, a u isto vrijeme se sprovodi i decentralizacija koja vlast prebacuje na lokalne crkve". 

List dodaje da je papina "sekularna birokratija veoma dobro smišljena i uticajna, ali krije i žestoke ambicije, karijerizam i ponekad tajni razvrat". 

Međutim, papa ne ignoriše Italijane. Monsinjor Lorenco Baldiseri vodi Sekretarijat kardinala , a monsinjor Benjamino Stela veoma važnu kongregaciju sveštenstva. 

Analitičari zaključuju da papine reforme ipak zbunjuju Vatikan.