Izlažući protivtužbeni zahtjev Srbije, šef srpskog pravnog tima Saša Obradović je na kraju druge runde usmene rasprave u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine, rekao da Srbija traži i da se omogući slobodan povratak Srbima koji se još nijesu vratili u Hrvatsku.

Posebno je predloženo da "Oluja" prestane da se slavi kao nacionalni praznik u Hrvatskoj, kao i da se kazne svi izvršioci zločina, prenosi Tanjug.

Što se tiče hrvatske tužbe, sprski pravni tim je tražio da ona bude odbačena jer Srbija ne može da odgovara za djela koja su izvršena prije njenog nastanka kao države 27. aprila 1992. godine.

"Alternativno, ako sud ipak nađe da ima nadležnost za period pre tog datuma, onda da tužbeni zahtjev Hrvatske bude odbijen jer nema svoj osnov ni u činjenicama ni u pravu", poručio je Obradović.

On je istakao i da je Vlada Srbije u potpunosti svjesna svoje obaveze da mora da nastavi traganje za nestalim osobama bez obzira na njihovu nacionalnost ili etničko porijeklo.

U prijepodnevnom djelu zasijedanja predstavnici srpskog pravnog tima osporavali su navode hrvatske tužbe. Članovi srpskog pravnog tima profesori su Andreas Cimerman i Kristijan Tams iz Njemačke, britanski advokat Vejn Džordaš, kanadski profesor Vilijem Šabas, kao i srpski advokati Novak Lukić i Dušan Ignjatović.

Oni su tokom usmene, ali i prije toga pisane rasprave pred MSP-om branili stavove Srbije i u pogledu Hrvatske tužbe i u pogledu protivtužbe Srbije.

U protivtužbi Srbije su detaljno opisani masovni zločini i genocid nad Srbima koji su izvršile zvanične hvatske oružane snage na čelu sa državnim rukovodstvom predvođenim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Glavni dokaz genocidne namjere i istrebljenja Srba iz Hrvatske su transkripti sa sastanka Tuđnana sa vojnim vrhom hrvatske na Brionima 1995. godine na kom je planirana operacija Oluja.

Sudu su ranije dostavljeni transkripti sa tog sastanka među kojima je i ključna rečenica Franja Tuđama koja dokazuje želju za uništenjem sprske etničke grupacije u Hrvatskoj "da Srbima treba zadati takav udarac da praktično nestanu".

Srpska strana je podnijela sudu i prezentovala niz dokaza i svjedočenja da operacija "Oluja" ispunjava sve elemente krivičnog djela genocida, kao i da je Hrvatska prekršila svoje obaveze iz Konvencije o sprječavanju genocida.

Osim opisanih zločina u periodu od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, protivtužba Srbije predočila je istorijski kontekst događaja osvrćući se i na period od 1941. do 1945. godine, radi lakšeg razumijevanja događaja koji su uslijedili od 1991. do 1995.

U dokumentu koji je podnijet Međunarodnom sudu pravde su podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i tokom operacija "Bljesak" i "Oluja".

Pored utvrđivanja da li je počinjen genocid u Hrvatskoj od strane jedne ili druge države u sporu, jedno od pitanja koja će sud utvrđivati na zahtjev Srbije, je pitanje vremenske nadležnosti za odlučivanje. Naime, Srbija osporava nadležnost suda za odlučivanje o događajima koji su se desili od 1991. do 27. aprila 1992. kada je formirana SRJ, a čiji je pravni sukcesor Srbija.

Rasprava se nastavlja u utorak, 1. aprila, kada će Hrvatska dobiti 90 minuta da odgovori na posljednje optužbe Srbije nakon čega će sud zaključiti usmenu raspravu koja je počela 3. marta.

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. i biće obavezujuća za obije države.