U tom kontekstu, domaći i strani stručnjaci ističu za list Danas, da će se od Srbije, kandidata za članstvo u Uniji, tražiti da uskladi svoju politiku sa članicama EU, što je u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije, koji je na snazi od 1. septembra 2013.
"Očekujemo od buduće srpske vlade da slijedi mišljenje većine država da je Rusija prekršila međunarodno pravo slanjem vojske na ukrajinsku teritoriju Krim, podržavanjem protivzakonitog referenduma o statusu Krima i pristupanjem aneksiji Krima", navodi za Danas Knut Flekenštajn, funkcioner Socijaldemokratske partije Njemačke i poslanik Evropskog parlamenta, odgovarajući na pitanje da li očekuje da će se nova srpska vlada distancirati od Moskve, prenio je B92.
Bodo Veber, njemački analitičar za Zapadni Balkan i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, ocjenjuje za Danas da će Beograd pokušati da izbalansira odnose između Rusije i EU.
"Srbija će držati određenu distancu prema aktuelnom konfliktu između Moskve i Zapada. To znači da će nastaviti put pridruživanja EU, a istovremeno nastojati da sačuva ekonomske veze sa Rusijom“, smatra Veber.
Aleksandra Joksimović, predsjednica Centra za spoljnu politiku, kaže za Danas da je upadljivo ćutanje Srbije u vezi sa događajima u Ukrajini.
"Za sada postoji opravdanje, koje je prihvaćeno u EU krugovima, budući da nije izabrana nova vlada poslije održanih izbora. U tom kontekstu nema ni vidljivih pritisaka da se Srbija odredi. Međutim, kada nova vlada bude formirana, a u zavisnosti od daljeg zaoštravanja odnosa između sa jedne strane SAD i EU a sa druge Rusije, može doći do pritisaka da se Srbija jasno i otvoreno odredi u ovom sukobu“, ističe ona.
Joksimovićeva smatra da je bez obzira na deklarativno poricanje, Rusija na određeni način, kroz javna poređenja Krima i Kosova, promijenila odnos prema Kosovu.
"Ruska strana će u budućim razgovorima stalno stavljati u istu ravan rešenje pitanja Krima i Kosova. U tom kontekstu treba posmatrati i uticaj situacije u Ukrajini na region Zapadnog Balkana i Srbiju. Uprkos činjenici da članice EU mogu imati samostalne stavove u vezi sa spoljnom politikom, očekuje se da će ona biti usklađena sa opštim interesima EU. Isto pravilo važi i za kandidate za članstvo“, komentariše Aleksandra Joksimović.
Šef Delegacije EU u Srbiji, ambasador Majkl Devenport rekao je u obraćanju novinarima da EU od Srbije "očekuje da shvati ozbiljnost krizne situacije u vezi sa Ukrajinom“. Prema njegovim riječima, Brisel očekuje da zemlje kandidati za članstvo podržavaju stavove EU što se tiče spoljne politike.
