Kako je navedeno u saopštenju, skoro 20 godina nakon prestanka sukoba u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti koje su dovele do raseljevanja su se iz temelja promijenile.
Regionalna saradnja je intenzivirana, došlo je do dobrovoljnog povratka, različite etničke grupe pokazale su kako je miran suživot moguć, a sve je očitiji i napredak na ekonomskom i političkom planu.
Klauzule o prestanku izbegličkog statusa integralni su dio Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine.
Njima je predviđen prestanak izbjegličkog statusa onda kada nastanu suštinske i trajne promjene u zemlji porijekla i kada više ne postoje okolnosti koje su dovele do raseljavanja.
Mnoge zemlje koje su primile izbjeglice, takođe, su velikodušno odobrile prijem u svoja državljanstva izbjeglicama iz Hrvatske, navedeno je saopštenju uz napomenu da "zaštita koju predviđa međunarodno izbjegličko pravo stoga više nije potrebna".
Neki od izuzetaka predviđenih preporukom UNHCRa odnosi se na svjedoke ratnih zločina.
Prestanak izbjegličkog statusa primjenjuje se samo na izbjeglice, a ne na one koji su interno raseljeni unutar svojih država. Zemlje koje su primile izbjeglice iz Hrvatske sada im mogu ukinuti izbjeglički status na osnovu sopstvenih procjena stanja u zemlji porijekla.
Preporuka UNHCR-a je da prestanak izbjegličkog statusa stupi na snagu do kraja ove godine. Sve države koje su pružile utočište izbjeglicama iz Hrvatske imaju mogućnost da ovaj proces produže do kraja 2017. godine.
U ovom trenutku, u regionu živi 49.056 registrovanih izbjeglica iz Hrvatske, od kojih su skoro svi etnički Srbi.
UNHCR, takođe, preporučuje i dalje unapređenje Regionalnog procesa nalaženja trajnih rješenja koji su zemlje u regionu dogovorile u cilju rješavanja problema raseljenosti.
Proces uključuje i Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RSP), koji ima za cilj da obezbijedi stambena rješenja za 27.000 porodica izbjeglica i interno raseljenih lica u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.
"Jasno je da većini ovih izbjeglica iz Hrvatske više nije potrebna međunarodna zaštita, ali mnogima je i dalje potrebna pomoć. UNHCR pozdravlja čvrsta uvjeravanja koja je dobio od svih država i donatora koji učestvuju u toj inicijativi da će se i dalje angažovati u Regionalnom procesu nalaženja trajnih rješenja", rekao je Vinsent Košetel, direktor Biroa za Evropu Visokog komesarijata za izbjeglice UN.
Uspješna integracija bivših izbjeglica je dugoročan proces koji se nastavlja i nakon prestanka izbjegličkog statusa.
Izazovi na Zapadnom Balkanu odnose se na mogućnosti manjinskih grupa da ostvare prava na zapošljavanje, stanovanje, pristup javnim uslugama i infrastrukturi te da prevaziđu diskriminaciju.
UNHCR ostaje opredijeljen da državama koje su primile izbjeglice pomogne u sprovođenju preporuke o ukidanju izbjegličkog statusa.
MSP: Srbija ne prihvata preporuku UNHCR
Srbija ne prihvata preporuku Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR) o ukidanju izbjegličkog statusa izbjeglicama iz Hrvatske i nastaviće da pruža punu zaštitu i pomoć svim izbjeglicama na svojoj teritoriji, saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
Srbija će, kao i do sada, dati maksimalni doprinos stvaranju trajnih i održivih rješenja za položaj izbjeglica, a odgovornost za konsekvence odluke o prestanku izbjegličkog statusa izbjeglicama iz Hrvatske će zato u potpunosti snositi UNHCR, navodi se u saopštenju.
Ta odluka UNHCR je, kako ukazuje MSP, donijeta bez konsultacija sa članicama UN i uz izričito protivljenje Srbije kao zemlje sa najvećim brojem izbjeglica iz Hrvatske (41.861).
