Šef letonske delegacije Ojars Kalninš objasnio je, kako prenosi Itar-Tas s, da je "obustavljena svaka zvanična saradnja".

Prema Bejlijevim riječima, PS NATO je interparlamentarna organizacija koja predstavlja zakonodavce iz država-članica Alijanse, kao i da je to tijelo nezavisno i ne odražava zajedničku tačku gledišta NATO-a.

"Pratimo razvoj događaja u Ukrajini i podržavamo teritorijalnu cjelovitost Ukrajine", rekao je on.

Ruska državna agencija podsjeća da je po završetku sjednice Savjeta NATO-a na nivou šefova diplomatije 1. aprila saopšteno da je taj savjet obećao da će donijeti "neodložne dugoročne mjere za jačanje odbrambene sposobnosti" Ukrajine, uključujući podršku vojnim reformama.

Pored toga, ministri spoljnih poslova članica Alijanse odlučili su da "donesu mjere kako bi pokazali solidarnost i pojačali potencijal svih zemalja NATO-a za operativno reagovanje na prijetnje po njihovu bezbjednost".

Između ostalog, navodi Itar-Tas s, radi se o jačanju vojnih planova za osiguranje bezbjednosti zemalja istočne Evrope, prije svega, najviše zabrinutih za sopstvenu bezbjednost u sadašnjim uslovima baltičkih zemalja.

Takođe, riječ je i o jačanju vojnog prisustva Alijanse na njihovoj teritoriji.

NATO je 1. aprila saopštio i da se zbog krize u Ukrajini prekida "čitav kompleks vojne i civilne praktične saradnje sa Rusijom", a narednog dana predstavnik Alijanse rekao je da se projekti saradnje NATO i Rusije za Avganistan obustavljaju do juna, kao i sve druge forme praktične saradnje.

Rusija je, sa svoje strane, pozvala na konsultacije glavnog vojnog predstavnika Rusije pri NATO-u Valerija Jevnjeviča, budući da ni Moskva "ne vidi mogućnost nastavka uobičajene vojne saradnje sa NATO", podsjetila je ruska agencija.

 (tanjug)