Međutim, naučnici kažu da je to greška. Ispostavlja se da je najbolja stvar koju možete učiniti za vaše tijelo to da – više odmarate.
Zvuči kontradiktorno, budući da ljekari stalno apeluju na što više fizičke aktivnosti, ali naučna istraživanja su pokazala da samo vježbanje nije to što vam daje lijep izgled i snagu, nego regeneracija tijela koja se odvija tek kad prestanete s aktivnošću. To dakle ne znači da treba da izbjegavate odlazak u teretanu ili tražite izgovore da ne idete na trčanje. To znači da samo treba da pravite dovoljno duge pauze između dva odlaska.
Istina o oporavku
Mi zapravo ne postajemo zategnutiji u teretani ili u bazenu. Vrijedno vježbanje zapravo je stimulans za tijelo koji povećava broj srčanih otkucaja, razlaže mišićna vlakna, izaziva pojačan rad nadbubrežnih žlijezda, koje luče hormone stresa – adrenalin i kortizol i generalno poručuje našem tijelu da održvanje postojećeg stanja neće biti dovoljno za dugoročno bavljenje takvim aktivnostima.
"Zatezanje" i rast mišića, odnosno reakcija tijela na taj stimulans, dešava se kasnije. Dok jedete i odmarate se, tijelo vrijedno radi na popravljanju oštećenog tkiva, jačanju srca i drugih mišića, dopunjavanju rezervi "goriva" i sistemu dopremanja kiseonika do svih dijelova organizma, kako bi bio snažniji i efikasniji narednog puta kada ga izložite stresu. Sve to se dešava iznova i iznova poslije svake fizičke aktivnosti.
Pažljivim doziranjem treninga i davanjem dovoljno vremena tijelu da stimuliše promjenu, obnovi se i adaptira, postajete sve sposobniji za veće fizičke izazove. Problem je u tome što se ljudi nikad u potpunosti ne oporave u vremenu između vježbanja.
Jedan dio umora ostaje uz nas i postepeno se akumulira tokom dužeg perioda intenzivnog treniranja, što se dešava i profesionalnim sportistima. Čak i kad postajemo u sve boljoj kondiciji, mehanizmi oporavka i adaptacije gube svoje "moći" i stavljaju nas u rizik od hronične iscrpljenosti, problema sa spavanjem, nedovoljne motivisanosti, zbog pada testosterona i povećanja nivoa kreatin kinaze i uree u organizmu.
"Vaše tijelo ima samo određene zalihe adaptivne energije", kaže Alan Kozens, trener trijatlona i biciklizma. "Tako će tijelo reagovati na trening samo u određenom periodu vremena, dok se zalihe ne isprazne".
Otarasiti se umora
Atletičari, biciklisti i trijatlonci obično ciljaju da dostignu najbolju kondiciju oko dvije nedjelje prije nekog takmičenja. Trening tada postaje lakši i priprema takmičara za trku. Istraživanja su pokazala da kumulativni umor brzo nestaje za te dvije nedjelje, dok se kondicija smanjuje minimalno, što znači da možete učestvovati u takmičenju u odličnoj formi i uz to odmorni i postići idealne performanse.
Dvije nedjelje, međutim, nisu dovoljne da se oslobodite cjelokupnog zamora organizma. Na primjer, studija koja se bavila proučavanjem plivača Olimpijaca objavljena 2005. u Journal of Strength and Conditioning Research, otkrila je da su markeri iscrpljenosti još prisutni i kod sportista koji su pauzirali šest mjeseci od završetka sezone.
Kako da iskoristite slobodno vrijeme?
Duga pauza ne znači da treba da se izležavate na kauču. Ali klonite se aktivnosti koje liče na vaš uobičajeni plan treninga i bavite se drugačijim sportovima. Ako volite da trčite, na primjer, radite vježbe istezanja koje bi trebalo da ojačaju vaše zglobove i spriječe buduće povrede.
Ako volite da igrate košarku, tokom pauze vozite bicikl ili pješačite, kako biste nastavili da razvijate srce i pluća, a zaštitili kosti i zglobove.
Izvor: 021.rs
