ZAGREB - Ja bih tebi najradije polomila sve prste i radila ti stvari koje radi onaj lik iz Slagalice strave... Nemoj se čuditi ako te neko na kraju ulice dočeka and kill the shit in you... Ako takneš bilo koju curu i padne joj dlaka s glave, ubiću te. E, molićeš me da te ne ubijem, izrezaću ti sve dijelove tijela i dati svinji da ih pojede... To je na Facebooku napisala 13-ogodišnja djevojčica, piše Jutarnji list. Poruku je uputila dječaku iz razreda.

Agresivne djevojčice

Iako nije bio agresivan prema njoj i prijateljicama, djevojčice su ga uzele na pik. I to dijelom zbog njegovih odličnih ocjena, tvrdi majka. Sistematski su ga maltretirale uvredama i gestima, nepojmljivim za njihovu dob.

Zbog bullyinga je promijenio dvije škole, ali u svakoj isti scenario: djevojčice i dječaci bi ga vrijeđali, tukli, maltretirali.

Direktori škola i prosvjetna inspekcija nisu ništa preduzeli, tvrdi majka. Dopustili su da mu vršnjaci unište život.

"Upisala sam u školu zdravo dijete. Sada sa 14 godina boluje od posttrumatskog stresnog poremećaja zbog sustavne izloženosti vršnjačkom nasilju", kaže majka S. K.

Vadi iz fascikla ambulantni nalaz Psihijatrijske bolnice za djecu i mlade od 4. aprila.

Apel doktora

U anamnezi stoji da dječak nije spavao tri dana zbog kontinuiranog izlaganja verbalnom i fizičkom maltretiranju od strane vršnjaka u školi: "Nesanica postoji jer su izložene ruminacije zlostavljanja. Dječaku je teško jer mu je zapravo blokirana njegova svakodnevica, putevima prema školi ne može prolaziti jer su to identični putevi njegovih zlostavljača".

Pod dijagnozom stoji: "Posttraumatski stresni poremećaj. Izloženost vršnjačkom nasilju".

Preporuka doktora: "Pokušati nesanicu riješiti primjenom Normabela 5 mg. Ukoliko lijek ne bi bio djelotvornim, svakako dati još 5 mg."

I posljednja rečenica iz nalaza: "Rješavanjem nesanice svakako se neće riješiti problem zlostavljanja koje doživljava M.K, stoga je bitno uz pomoć adekvatnih institucija - dakle, policije i odvjetništva, riješiti problem u suštini i time zaštiti dječaka."

Dječak je upućen na psihijatrijsko praćenje.

Policiju nije briga

"Sve je počelo na kraju šestog razreda, bili su zavidni zbog ocjena. Djevojčica s kojom se moj sin intenzivno družio odmalena naprosto se okrenula protiv njega i povukla ostale cure u razredu. Njihovo iživljavanje postalo je sve okrutnije. Napisali bi na Facebooku: 'Mi te svi mrzimo. Što radimo sutra? Tučemo M.K.'", priča majka.

Najbolnije joj je, tvrdi, što škola na niz slučajeva verbalnog nasilja nije primjereno reagovala.

"Razrednica bi rekla: 'Cure se samo šale, M.K. je preosjetljiv, morao bi se znati obraniti'", kaže majka.

No, nakon pisma na Facebooku majka je odlučila da policiji podnese prijavu zbog zlostavljanja djeteta. Odgovor ju je, kaže, šokirao - nije bilo dovoljno elemenata za prijavu.

Odlučila je sina, odličnog učenika, ispisati iz škole u osmom razredu. Drama se, međutim, nastavila i u susjednoj školi u istoj ulici.

"Preko Facebooka su izvijestili učenike iz nove škole tko im dolazi i učenici su nastavili agresivno napadati M.K, nakon čega je izbio incident. Suprotstavljajući se maltretiranju, moj se sin fizički sukobio s jednim od dječaka. Ravnatelj škole zatražio je da se odmah ispiše, a da nije poslušao objašnjenje ili razmislio o nekoj blažoj pedagoškoj mjeri s obzirom na to da je bila riječ o jednom udarcu bez posljedica", kaže majka.

"Boli me ona stvar za tebe i to što su ti radili. Došao si mi raditi sranja u školu umjesto da budeš sretan što smo te primili", tim se riječima, tvrde majka i dječak M.K, 14-ogodišnjaku obratio direktor Osnovne škole "Julija Klovića", Ivan Kljajo.

U toj školi je M.K. proveo samo 7 dana.

Nakon toga dječaku su se javili teži zdravstveni problemi. Zbog pritiska u grudnom košu, anksioznosti i suicidalnih misli primljen je na hitni prijem dječje bonice.

Maltretiranje, međutim, nije prestalo, a za majku su uslijedili novi problemi: trebalo je pronaći treću školu u kojoj će M.K. napokon dobiti mir. To, dakako, nije bilo jednostavno. Uspjela je nakon razgovora u - šestoj školi, i to nakon pomoći Božice Šimleše iz Gradskog ureda za obrazovanje.

Dramatične posljedice

U pet škola su majku i dječaka direktori, na ljubazan ili manje ljubazan način, odbili.

U šestoj školi su napokon uspjeli.

Više ne proživljava maltretiranje. Ali, posljedice koje ima su velike.

Zbog nemogućnosti koncentracije više nije odlikaš, odustao je od sportskih treninga, povukao se u sebe.

"Odlučila sam vam ispričati ovu priču sada kad se nadam da je napokon došao kraj agoniji. Nevjerojatno je da u prvoj školi nisu razumjeli težinu problema i zaštitili mog sina, nevjerojatno mi je ponašanje ravnatelja u drugoj školi. Niti jednom roditelju ne bih poželjela da to prođe i zato vam to pričam", kaže hrabra majka za Jutarnji list.

Direktori: Nismo bili bezobrazni, cilj nam je da zaštitimo svako dijete

U Osnovnoj školi "Kralja Tomislava", u kojoj su počeli problemi prije dvije godine, direktor Tanja Baranić se dobro sjeća slučaja. U trenutku pisnja ovoga teksta službeno je odsutna iz Zagreba, zbog čega je odgovor poslala mejlom.

U njemu ističe kako su intenzivno odrađivali sve što je bilo u njihovoj moći, vezano za procjenu situacije.

"Dakle, razrednica je provela zajedničke razgovore s razredom, ali i pojedinačne s učenicima i roditeljima, također su provedeni i savjetodavni razgovori u stručnoj službi škole s učenicima i pojedinim roditeljima, kao i predavanje u razredu na temu Elektroničko nasilje. Učenici su s razrednicom išli na predstavu 'Ovo bi mogla biti moja ulica' i sudjelovali u radionici nakon nje. Sve navedeno dokumentirano je u školi", navodi direktorka te dodaje da su u više navrata razgovarali s majkom i prenijeli joj šta se preduzima.

"Djeca u razredu su intenzivno proživljavala i trudila se u komunikaciji s učenikom. Kao djelatnici škole bili smo uporni u procesu realizacije zajedničkog suživota i budućnosti na pozitivan način i smatrali smo da je učenikovo mjesto u ovoj školi, u ovom razredu. Majka je ipak na kraju upisala učenika u drugu školu", konstatuje direktorka, uz zaključak kako im je "cilj bio i uvijek će biti zaštititi svako dijete".

U drugoj školi, Osnovnoj školi "Julija Klovića", do direktora novinari nisu uspjeli doći jer je odsutan. Nije se javio na ostavljeni kontakt i mogućnost za objavom njegove strane priče.

Direktor OŠ "Matije Gupca", Ljiljana Klinger, demantovala je da se nedolično ophodila prema djetetu tokom razgovora o mogućnosti upisa.

"Niti u bunilu nisam bila neuviđavna. O djeci se ne izjašnjavam kao o slučajevima i da sam na taj način razgovarala ne bih imala što raditi u školskom sustavu", kaže ona, ne želeći se dalje odrediti na majčine izjave. "Činjenica je da sam imala namjeru upisati dijete u našu školu", kaže Klingerova, dodavši kako je jedino što je upozorila majku i dijete bilo to da za sve učenike u toj školi vlada isto pravilo ponašanja zapisano u kućnom redu.

Međutim, majka je nakon toga, rezolutno odbila upis i otišla iz škole, tvrdi direktorka.

Prosvjetna inspekcija: Pa, nećemo valjda mi nadzirati što učenici sve pišu na Facebooku

Majka S. K. je angažovala advokata i čitav slučaj prijavila prosvjetnoj inspekciji.

U prijavi stoji kako direktori škola nisu željeli upisati učenika pod izgovorm da se radi o problematičnom dječaku, iako je riječ o odlikašu.

Advokat je zatražio inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo da li su u školama - prvoj, "Kralja Tomislava", i drugoj, "Julija Klovića" - bile preduzete zakonom propisane mjere kojima bi bilo moguće izbjeći agresivno ponašanje učenika. Bitne dijelove inspekcijskog nalaza prenosimo u cjelini.

"Nadzorom je utvrđeno da se u OŠ 'Julija Klovića' dogodio fizički sukob. Učenik M.K. je nasrnuo na drugog učenika, navodno isprovociran njegovim vrijeđanjem. Stručna služba škole je započela s rješavanjem problema vršnjačkog sukoba. Proces rješavanja situacije nije bilo moguće dovršiti jer je učenik M.K. vrlo kratko pohađao školu. Ni prosvjetni inspektor nije mogao u školi obaviti razgovor s učenikom, u cilju utvrđivanja postojanja bilo kakvog oblika emocionalnog nasilja nad njim", piše u nalazu i službenom odgovoru Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta.

Zaključuju da "prosvjetni inspektor nije ovlašten da nadzire komunikaciju učenika putem društvenih mreža i postupati u vezi s tim".

Nema ni riječi o tome da li je proveden inspekcijski uvid u prvoj školi u kojoj su počeli dječakovi problemi.