Islandski nutricionist Kris Gunnars, inače istraživač na Univerzitetu u Rejkjaviku, analizirao je niz savjeta o prehrani i sastavio listu najvećih laži, zabluda i mitova o masnoćama i holesterolu koje razni časopisi godinama serviraju čitaocima širom svijeta. Takvi su savjeti, po njegovom mišljenju, narušili zdravlje miliona ljudi, iako ni za jedan od njih nema ozbiljnih naučnih dokaza.
Možda će ova njegova lista devet najvećih laži o masnoćama i holesterolu i vama pomoći da promijenite neke loše prehrambene navike i riješite se uvriježenih zabluda.
1. Prehrana siromašna mastima optimalna je za ljude
Prisjetimo se 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka kad su mnogi naučnici vjerovali da su zasićene masnoće glavni uzrok bolesti srca jer su podizale nivo lošeg holesterola u krvi.
Ta je ideja bila kamen temeljac nemasne dijete, a kad su tome dodani rezultati nekoliko loših studija i pogrešnih političkih odluka, popularna dijeta osvojila je kasnih 70-ih milione Amerikanaca koji su postali učesnici najvećeg nekontrolisanog eksperimenta u istoriji, čije posljedice trpe i danas jer epidemija gojaznosti koja je tada počela traje i danas, a uslijedila je i epidemija dijabetesa.
Zbog preporuke da smanje unos masnoća, ljudi su počeli jesti manje zdravih namirnica poput mesa, maslaca i jaja, a više prerađenu hranu s visokim udjelom šećera i rafiniranih ugljenih hidrata.
2. Hrana bogata holesterolom je štetna
Nutricionisti su imali zapažen uspjeh i u demoniziranju jaja. To je vjerovatno najgori primjer kako se jedna od najzdravijih i nutritivno najvrednijih namirnica svijeta može pretvoriti u najnepoželjniju.
Kad razmišljate o jajima, zamislite se nad činjenicom da su hranjive materije u jajetu dovoljne da se iz jedne oplođene ćelije razvije cijelo pile. Nutricionisti su ranije vjerovali da jaja zbog visokog sadržaja holesterola uzrokuju bolesti srca. Međutim, istraživanja zapravo pokazuju da holesterol u prehrani ne povećava loš holesterol u krvi.
Pri tome je zanemareno da su vitamini, minerali i druge hranjive materije koje se nalaze u žumancetu jako važni za zdravlje očiju i mozga, a nutricionisti su savjetovali da se žumance izbjegava.
3. Ukupni i LDL holesterol pokazatelji su rizika od srčanog udara
Jedna od najvećih grešaka u modernoj medicini odnosi se na fokusiranje na vrijednosti ukupnog i LDL holesterola u krvi kao pokazatelja rizika od srčanog udara.
Ukupni holesterol zapravo uključuje i HDL (dobri) holesterol, pa LDL (loši) holesterol ima više podtipova, različite gustoće čestica, od kojih su male povezane s bolestima srca, a velike nisu…
Ukratko, istraživanja pokazuju da su zapravo ukupni i LDL holesterol slab pokazatelj rizika u odnosu na druge markere kao što su trigliceridi.
Jedno je istraživanje sprovedeno na 231 986 pacijenata koji su se u bolnici liječili zbog bolesti srca, a pola njih zapravo je imala normalan nivo LDL holesterola! Studije su pokazale da visok holesterol može imati i zaštitnu ulogu te čak kod starijih osoba smanjiti rizik od srčanih bolesti. Preniske vrijednosti mogu biti povezane s povećanim rizikom od smrti od drugih uzroka, kao što su rak i samoubistvo.
4. Prerađena ulja iz sjemenki i biljna ulja su zdrava
Zbog nekog vrlo čudnog razloga, obrađena sjemena i biljna ulja postala su ‘zdrava hrana’. Ljudi su ih počeli koristiti i konzumirati prije stotinjak godina jer do tada nije postojala tehnologija njihove prerade. Ipak, prehrambeni ’genijalci’ shvatili su da su ona vrlo zdrava za ljude i sigurno bolja od ’opasnih zasićenih masti’.
Ova su ulja preporučivale mnoge organizacije za zaštitu zdravlja, što je odličan primjer kako nas slijepo prakticiranje nutricionističkih mudrosti može prerano otjerati u grob, napisao je Gunnars koji kaže da je njegova naučna misija “spasiti svijet od pogrešnih informacija i pseudonaučnih savjeta o prehrani“.
5. Zasićene masnoće podižu loš holesterol
I rat protiv zasićenih masnoća izgubljen je, jer se temeljio na lošim studijama koje su onda postale javna politika s katastrofalnim posljedicama.
No, najgore je to što zdravstvene organizacije još uvijek nisu promijenile svoje stavove, unatoč tome što je u nekoliko posljednjih godina čak 21 studija dokazala (među kojima i jedna u koju je bilo uključeno 347.747 sudionika) da ne postoji dokaz da zasićene masti povećavaju rizik od srčanih bolesti.
6. Zasićene masti i trans-masti su slične
Trans-masti su nezasićene masnoće koje su hemijski modificirane da budu čvrste i imaju dulji rok trajanja, a poznate su kao djelomično hidrogenirane masti. Proces proizvodnje je odvratan, a uključuje visoki pritisak, visoku temperaturu, metalni katalizator i vodik pa je pitanje kako je neko mogao misliti da će ovako dobivene masti biti pogodne za prehranu ljudi.
A dok su zasićene masnoće potpuno bezopasne, to ne vrijedi i za trans-masti koje mogu izazvati otpornost na inzulin, a i povećavaju rizik od bolesti srca.
7. Konzumacija masti deblja i opasna je
Mast je ona fina mekana podloga ispod naše kože zbog koje izgledamo mekano i svježe. Zato je konzumiranje masnoće važno da bismo to održali.
Dakle, vi ste ono što jedete, iako sve nije tako jednostavno, lako masti imaju više kalorija po gramu u usporedbi s proteinima i ugljikohidratima, namirnice s visokim udjelom masti vrlo su zasitne i teško ćemo se od njih prejesti.
8. Obrađeni margarin je bolji od prirodnog maslaca
U sklopu rata protiv zasićenih masti i maslac je postao nezdrava hrana pa je to bila prilika za proizvođače da kreiraju i reklamiraju njegovu repliku – margarin.
Većina margarina sadrže velike količine prerađenih biljnih ulja i trans-masti koje se dodaju u mješavinu. Teško je zamisliti da je takav tvornički obrađen proizvod zdraviji od maslaca, koji je posve prirodan proizvod i ljudi su ga jeli vijekovima.
9. Obrađene nemasne namirnice su zdravije
Kada su savjeti o smanjivanju masnoća kulminirali, proizvođači hrane uklonili su masnoće iz nekih svojih proizvoda. No, nastao je veliki problem jer je prirodna hrana bez masti izgubila dobar ukus. Onda su se dosjetili i dodali hrpu šećera kao nadoknadu za nestalu mast.
Izvor: Narodnilijek
