"Međutim, za razliku od prijašnjih apriornih negacija postojanja bosanskoga jezika i pokušaja nipodaštavanja svega južnoslavenskog što nije srpsko, ovoga puta se mnogo više vodilo računa o klasifikacijama i jezičkoj kategorizaciji, što u suštini predstavlja priznanje bosnistici i priznavanje bosanskoga jezika kao zvaničnog jezika Bošnjaka i svih drugih koji ovaj jezik osjećaju svojim maternjim jezikom", naveo je Zukorlić u regaovanju.

On podsjeća na saopštenje Matice srpske u kojem je navedeno: “Odbor za standardizaciju srpskog jezika pravovremeno usvojio sociolingvistički zasnovanu odluku da je za srpsku kulturu jedino prihvatljiv termin bošnjački, a ne bosanski jezik"

"Upravo u ovoj konstataciji se krije priznanje bosanskoga jezika i bošnjačke kulture, i to od strane renomirane srpske institucije koja se bavi očuvanjem srpskog jezika i književnosti. Činjenica da se termin bosanski ne osporava iz lingvističkih već kulturoloških razloga, i to iz pozicije sociolingvistike kao discipline koja proučava uticaje društva na jezik i jezika na društvo, dokaz je toga", naveo je muftija sandžački.

On kaže da srpski lingvisti više ne osporavaju ono što je odavno svima poznato kao nesporna naučna činjenica, to jest postojanje bosanskoga jezika kao dijela šireg srednjejužnoslavenskog dijasistema u koji još spadaju srpski, hrvatski i crnogorski jezik kao posebni standardni jezici Bošnjaka, Srba, Hrvata i Crnogoraca.

"I tu se lingvistička priča završava, s obzirom na to da smo odavno prihvatili tezu da o unutarbošnjačkim temama možemo pričati samo sa Bošnjacima, kao i da je u periodu pokušaja osporavanja prava Bošnjacima na imenovanje svoga maternjeg jezika iznijeto toliko činjenica da bi se samo njihovo taksativno nabrajanje oteglo na više štamparskih tabaka. Ali, ovdje postaji jedna druga začkoljica koju imamo potrebu razjasniti", nave o je Zukorlić. 

On navodi da u saopštenju Matice srpske stoji da je za srpsku kulturu neprihvatljiv naziv bosanski jezik i daje preporuka da se ubuduće unutar te kulture jezik Bošnjaka naziva bošnjačkim.

"Ovdje već ulazimo u opasno polje iskazivanja osjećaja jedne kulture prema posebnostima druge, ili bolje kazano, pokušajima kreatora srpske kulturne politike da, kao mnogo puta u prošlosti, svoje stavove nametnu susjednim kulturama i njihovim baštinicma i na taj način izvrše kulturnu agresiju ili bar nanesu neku štetu, makar ona bila neznatna kao u ovom slučaju", upozorio je Zukorlić. 

Sandžački muftija kaže da bi preporuka bošnjačkoj javnosti da srpski jezik naziva vlaškim, iz razloga što je taj naziv prihvatljiv za bošnjačku kulturu, vjerovatno uznemirila sve govornike tog jezika i izazvala buru kod jezikoslovaca.

"Isto je tako uvrjedljivo, neprimjereno i nedopustivo bilo kome, a naročito onima koji bi se trebali baviti nacionalnom kulturom jednog naroda i imati najprefinjenije manire, nipodaštavati tuđu kulturu, nametati terminologiju kod suštinskih identitetskih stvari ili zahtijevati od pripadnika svog naciona da vrijeđaju jedan cijeli, komšijski narod. Iz svih navedenih razloga, saopštenje Matice Srpske djeluje apsurdno i neprihvatljivo, te neodoljivo podsjeća na vrijeme koje niko ko zdravorazumski razmišlja na Balkanu ne priželjkuje. I neka Staniću i Matici Srpskoj ne smeta bosanski jezik kojim govore njihovi susjedi, kao što nama Bošnjacima ne smeta srpski jezik kojim govore naše komšije", zaključio je Zukorlić u reagovanju , a prenosi RTCG.